Konferenciju je nakon prigodnih pozdravnih riječi vezanih uz ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana prevencije dekubitusa otvorila predsjednica Društva za kvalitetu HUMS-a Josipa Bišćan, mag. med. techn. te pozvala suorganizatora da se obrati prisutnima na skupu. U ime domaćina i suorganizatora pozdrave su uputili pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo-glavna sestra KBC-a Snježana Juričić, dipl. med. sestra; te pomoćnica ravnatelja za kvalitetu i nadzor prof.dr.sc. Prpić Massari Larisa, dr.med. U ime predsjednice Hrvatske komore medicinskih sestara – predsjednica Podružnice HKMS Primorsko Goranske županije i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja PGŽ Rozmari Tusić, magistra sestirnstva. U ime Grada Rijeka – gradonačelnik mr. sc. Vojko Obersnel poslao je pismo podrške uz isprike za nedolazak radi ranije preuzetih obaveza, a pismo podrške iz Odsjeka gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb grada Rijeka, uputila je i pročelnica Karla Mušković. Predsjednica Društva za kvalitetu najavila je dnevni raspored planiranog sadržaja stručnog Skup te predstavila radionice i sponzore koji su podržali planirani stručni skup. Također je naglasila važnost i potrebu davanja značaja i obilježavanja Svjetskog dana prevencije dekubitusa te je i na taj način Hrvatska ušla u krug međunarodne zajednice koja to već tradicionalno obilježava.
Izlaganjem Josipe Bišćan vezanim na implementaciju procesa koji donose sigurnost i kvalitetu u zdravstvenoj skrbi, temeljnim ljudskim pravima za najboljim vidom liječenja i nastavno predstavljanjem Deklaracije iz Ria, započeta je prva sesija predavanja. Kolegica Bišćan Josipa predstavila je podatke Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi o incidenciji dekubitalnih promjena u Hrvatskoj te potrebi razvijanja svijesti o prijavljivanju istih. Rečeno je kako dekubitus nije samo indikator kvalitete provedene zdravstvene njege nego i indikator kvalitete ukupnog liječenja i sigurnosti pacijenta u pojedinoj Ustanovi.
Prezentacijom „Uspostava sustava praćenja indikatora kvalitete zdravstvene njege i sigurnosti pacijenta – KBC Rijeka “ kolegica Mirjana Lakić predstavila je standardne operativne procedure KBC-a Rijeka. Implementacijom SOP-a, dobrim prikupljanjem i uspostavom baze podataka omogućili su provođenje evaluacijskih procesa, detektiranje kritičnih točaka u procesu rada te planiranje i provođenje istraživačkih procesa. Kolegica Nera Fumić sa koautorima izlaganja predstavila je rad Povjerenstva za prevenciju i liječenje dekubitusa. Prisutni su dobili informaciju više o sustavu praćenja, mjerenja dokumentiranja te analize kako podataka tako i rada svih čimbenika u procesu pružanja zdravstvene skrbi za pacijenta. Na taj način približavaju se osvješivanju potrebnih upravljačkih struktura Ustanove o potrebi postojanja Tima za multidisciplinarno zbrinjavanje dekubitusa kako u prevenciji tako i liječenju dekubitalnoga vrijeda.
Multidisciplinarni pristup liječenja dekubitalnoga vrijeda predstavila je kolegica Emanuela Marccuci prezentirajući radne procese i načine upuivanje pacijenta na liječenje u HBOT jedinicu.
Izlaganjem kolegice Vesne Grubješić dobili smo uvid u kreiranu elektronsku listu za praćenje dekubitalne promjene koja medicinskoj sestri u procesu rada omogućuje brz i lak unos podataka s naglaskom na točnost unesene procjene rane. Kolegica Grubješić naglasila je važnost ujednačene terminologije, uzimanja anamneze rane te kontinuiranog i pravovremenog praćenja i reprocjene dekubitusa. Takav način rada omogućava kontinuitet zdravstvene skrbi za pacijenta i dekubitalnu ranu. Velik naglasak kolegica Grubješić stavila je na potrebu edukacije bliskih osoba i obitelji pri otpustu bolesnika iz bolnice.
Nakon potonjeg izlaganja slijedila je rasprava u kojoj je izrečena potreba za redefiniranjem postojeće Liste dekubitusa iz Sestrinske dokumentacije (posljednja verzija od prije 14 godina). Kolegice su u raspravi također postavile upite vezane za kvalitetu sadržaja softverskih rješenja koje se nude u procesu dokumentiranja segmenta zdravstvene njege te izrazile nezadovoljstvo do sada ponuđenim rješenjima. Postavljeni su i nadalje upiti vezani uz zakonsku regulativu zbrinjavanja I. i II. stupnja dekubitusa kojega u praksi i u pravilu zbrinjavanju medicinske sestre. Konstruktivna rasprava ovoga bloka izlaganja završila je naglaskom na potrebu definiranja ujednačene prakse zdravstvene njege i korištene terminologije u radnim procesima.
Uvod u drugi blok predavanja dala je kolegica Suzana Vidrih s osvrtom na sestrinsku dokumentaciju segment „Otpusnog pisma“. Također kolegica Vidrih predstavlja informativni letak o načinima prevencije dekubitusa koji omogućuju kontinuitet skrbi bolesnicima s visokim rizikom za razvoj dekubitusa.
Holistički pristup bolesniku s dekubitusom u kućnom okruženju predstavila nam je kolegica Blatančić Marina izvrsnim prikazom slučaja.
Kako i što činiti, koje su nam mogućnosti zbrinjavanja u kućnim okolnostima bolesnika s dekubitusom te kako kontrolirati nepoželjne čimbenike saznali smo iz izlaganja Eve Smokrović.
Izvrsnu i preglednu cost benefit analizu tretmana dekubitusa u „modernih obloga“ poslušali smo od kolegice Tadić Višnje.
Izlaganjem i predstavljanjem od strane dopredsjednice DZK Slađane Režić GLOBIAD alata za procjenu i detektiranje oštećenja kože uzrokovane inkontinencijom (IAD), mogućnostima uporabe u svakodnevnoj praksi, završen je drugi blok izlaganja.
U treći blok izlaganja uvela nas je kolegica Lakić Mirjana prezentacijom rezultata praćenja te koristi uspostave sustava praćenja indikatora kvalitete zdravstvene njege i sigurnosti bolesnika. Dobivamo uvid u stopu incidencije putem softverskog rješenja KBC Rijeka.
Kolegica Sanja Juretić u ime UNIRI-a predstavlja program cjeloživotnog obrazovanja iz područja enterostomalne terapije, ciljeve te ishode takve vrste obrazovanja osmišljene pri Univerzitetu zdravstvenih studija u Rijeci.
Tajnica DZK Ivanka Benčić predstavila je segmente rada medicinske sestre enterostomalnog terapeuta: rane, stome, inkontinencije te obavezno i kontrole nutritivnog statusa. Govorila je o razvojnom putu pa do realizacije tako obrazovane medicinske sestre u Republici Hrvatskoj te razloge nužnosti uvođenja ET u svakodnevnu praksu. U raspravi koja je uslijedila sudionici su u najvećoj mjeri govorili i složili se da je u prevenciji ili liječenju dekubitusa upravo ključna kontinuirana edukacija svih članova multidisciplinarnog tima profesionalaca te jednako tako pacijenta i bliskih članova i/ili obitelji kojoj se pacijent otpušta na daljnju skrb.
Slijedila je radionica o pravovremenom prepoznavanju te tretmanu dekubitalnog oštećenja kože. Radionica je bila organizirana u malim grupama gdje su prijavljeni imali priliku na postavljenim problemima u slikovnoj formi prepoznati i predložiti rješenja za prevenciju ili tretman dekubitalne rane. Radionicu je vodila Mirjana Lakić te Suzana Brnčić, dr. med.
Nakon završene radionice Josipa Bišćan i Slađana Režić su rezimirale sadržaj stručnoga skupa, zahvalile se domaćinima na odličnoj logistici, svim sudionicima na aktivnom sudjelovanju, predstavljanju pojedinih područja rada te napredaka koji su ostvareni u raznim područjima zdravstvene njege vezane za područje dekubitusa. Skupu je prisustvovalo ukupno 130 medicinskih sestara iz svih područja djelatnosti (tercijarne do primarne zdravstvene zaštite). Prema obrađenom evaluacijskom upitniku skup je ocijenjen s visokim ocjenama i organizacijski i sadržajno. Prikazana su odlična rješenja koja omogućuju napredak i razvoj profesije i implementaciju usvojenih znanja na radilištima. Također su se svi sudionici složili o daljnjoj potrebi označavanja dana prevencije dekubitusa što se svakako planira i nastaviti, rečeno je u zaključku Skupa.
Izvještaj pripremile: Josipa Bišćan, mag. med. techn., Slađana Režić, mag. med. techn.., Ivanka Benčić, bacc. med. techn., ET
Zagreb, 22. 11. 2017.
