Izvještaj sa Tečaja III kategorije – “Standardne mjere zaštite”

Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS) u suradnji sa Podružnicom HUMS – a Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ održalo je Tečaj III kategorije Standardne mjere zaštite. Tečaj je održan 09.03.2019. u velikoj predavaoni Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Na tečaju je sudjelovalo 120 medicinskih sestara i tehničara iz infektoloških centara cijeletHrvatske (Opće bolnice Sisak, Kliničkog bolničkog centra Split, Županijske bolnice Čakovec), sestre i tehničari iz Kliničkog bolničkog centra Rebro, Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, Poliklinike Medicol, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, nastavnici i učenici škola za medicinske sestre Vrapče, Mlinarska te Škole za primalje Zagreb.

Bolničke infekcije predstavljaju značajni uzrok morbiditeta i mortaliteta hospitaliziranih bolesnika, te njihovo sprječavanje i suzbijanje jedan je od važnih zadataka medicinskih sestara. Potrebno je u potpunosti osvijestiti značajnu ulogu svakog sudionika u lancu pružanja zdravstvenih usluga u ratu protiv bolničkih infekcija te primijenu standardnih mjera zaštite kod svih bolesnika bez obzira na dijagnozu. Standardne mjere zaštite obuhvaćaju: higijenu ruku, uporabu osobne zaštitne odjeće, higijenu okoline, površina, predmeta, pribora, dezinfekciju, pravilno korištenje i odlaganje oštrih predmeta sa ciljem prevencije ubodnih incidenata te pravilno odlaganje i skladištenje medicinskog otpada, te smo željeli naglasiti izrazitu važnost izolacije bolesnika ovisno o načinu prijenosa bolesti.

Cilj tečaja bio je pružiti osnovna znanja o standardnim mjerama zaštite kao „zlatnom standardu“ i naglasiti važnost njihove implementacije u svakodnevnom radu s bolesnikom.

Predavanja tečaja održali su:
Adelka Zoretić: Standardne mjere zaštite – povijesni pregled
Marija Čulo: Standardne mjere zaštite i mjere kontaktne izolacije
Marica Trogrlić: Izolacija bolesnika
Ivana Javorić: Postekspozicijska profilaksa
Maja Radošević: Radionica Mediva – Sigurna primjena intravenozne terapije
Gordana Kičin Ercegovac: Postupak s otpadom
Ana Tomić: Transport materijala do laboratorija
Ana Čučić: Sterilizacija i dezinfekcija
Predsjednica infektološkog društva HUMS – a
Gordana Kičin Ercegovac
Dopredsjednica infektološkog društva HUMS – a
Ana Tomić

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Izvještaj o Simpoziju “Infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile – rastući problem suvremene medicine”

Dana 24.11.2018. u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu održan je prvi puta Simpozij Infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile – rastući problem suvremene medicine u organizaciji Zavoda za infekcije probavnog trakta Klinike za infektivne bolesti, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za infektivne bolesti, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju, Hrvatskog društva za biosigurnost i biozaštitu i Infektološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara na kojem je sudjelovalo 180 medicinskih sestara i liječnika.

Održana predavanja na Simpoziju bila su:

Postantimikrobijalni kolitis – uvodno predavanje

prim. Boško Desnica, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Crijevna mikrobiota kao vitalan organ

dr. sc. Sanja Pleško, dr. med., Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju, KBC Zagreb

Mikrobiologija, dijagnostika i nadzor Clostridium difficile infekcija

prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Prevencija Clostridium difficile infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi

prof. dr. sc. Ana Budimir, dr. med., Klinički zavod za kliničkui molekularnu mikrobiologiju, KBC Zagreb

Uloga medicinske sestre u zbrinjavanju bolesnika s Clostridium difficile infekcijom

Vera Škec, mag. med. techn., Klinika za infektivne bolesti„Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Epidemiološka obilježja u naših bolesnika s Clostridium difficile infekcijom

Nikolina Bogdanić, dr. med., Karlo Vidović, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Klinička obilježja i liječenje u naših bolesnika s Clostridium difficile infekcijom

doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Nikolina Bogdanić, dr. med., Karlo Vidović, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Liječenje Clostridium difficile infekcije

Davorka Dušek, dr.med., Anja Dragobratović, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Teška komplicirana Clostridium difficile infekcija – prikaz bolesnika

mr. sc. Ninoslava Vicković, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Prehrana i uloga probiotika u prevenciji i liječenju Clostridium difficile infekcije

doc. dr. sc. Marko Brinar, dr. med., Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju, KBC Zagreb

Farmakoekonomika Clostridium difficile infekcija

prim. Boško Desnica, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile, uzročnikom postantimikrobijalnog proljeva su u čitavom svijetu prepoznate kao jedan od rapidno rastućih medicinskih problema.

Zbog rezistencije na uobičajene dezinficijense, pojave hipervirulentnih sojeva i sklonosti recidiviranju u novije vrijeme je C. difficile širom svijeta postao potentan uzročnik infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, koji uzrokuje teške kliničke slike, znatnu smrtnost i rastuće troškove.

Simpozij je održan s ciljem senzibiliziranja i edukacije liječnika i medicinskih sestara svih kliničkih struka te osoba zaduženih za pitanja prevencije bolničkih infekcija.

Predsjednica Infektološkog društva HUM-a

Gordana Kičin Ercegovac, mag. med. techn.

Dopredsjednica Infektološkog društva HUMS-a

Ana Tomić, dipl. med. techn.

Administrativna tajnica Infektološkog društva HUMS-a

Jasminka Blaha

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Izvještaj o 3. Kongresu Infektološkog društva HUMS-a – “Suvremeni koncepti i izazovi za medicinsku sestru i infektologiji”

Od 18. 10. 2018. do 20. 10. 2018. Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u suorganizaciji s Podužnicom Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Klinikom za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Županijskom bolnicom Čakovec održalo je 3. Kongres Suvremeni koncepti i izazovi za medicinsku sestru u infektologiji u Svetom Martinu na Muri.

Sudjelovalo je 80 medicinskih sestara iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, iz Infektoloških centara u Osijeku, Puli, Karlovcu, Požegi, Splitu, Šibeniku Varaždinu i Čakovcu, iz Odjela za hemodijalizu DZ Umag, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u Zagrebu, Doma za odrasle osobe Ljeskovica, Doma za odrasle osobe Zemunik te iz ostalih odjela ŽB Čakovec.

Na samom početku Kongres su pozdravili naš domaćin, gospodin Igor Huhoja, pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo – glavni tehničar ŽB Čakovec Nenad Škvorc, ravnatelj ŽB Čakovec dr. Robert Grudić, pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu magistra sestrinstva Adelka Zoretić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić, tajnica Hrvatske udruge medicinskih sestara magistra sestrinstva, Danijela Miše, predsjednica podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara Međimurske županije, diplomirana medicinska sestra Marija Prekupec te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb međimurske županije dr. Sonja Tošić- Grlač. Zbog nemogućnosti dolaska preko skype veze trebala nas je pozdraviti i prvostupnica sestrinstva Barbara Kolac, glavna sestra Odjela infektologije Županijske bolnice Čakovec koja je imala veliki doprinos u organizaciji Kongresa, međutim zbog tehničkih poteškoća nije bilo moguće uspostaviti vezu.

20. 10. 2018. prije prezentacije postera prisutne je pozdravila voditeljica Odjela infektologije Županijske bolnice Čakovec, dr. Tanja Potočnik – Hunjadi i predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara magistra sestrinstva, Tanja Lupieri.

Predavači Kongresa bili su:

  1. 10. 2018. Uvodna predavanja:

Povijest infektologije Međimurja

Barbara Kolac, bacc. med. techn.

Zbog bolesti Barbar Kolac nije bila u mogućnosti prisustvovati Kongresu, pa je predavanje održao dr. Mahmoud Al –Mufleh.

Povijest sestrinstva u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Zagreb Adelka Zoretić, mag. med. techn.

Predavanja:

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj Prof. dr. sc. Alemka Markotić, dr. med.

Utjecaj sestrinske skrbi na ishod liječenja oboljelih od hemoragijske vrućice Marinka Blatarić, bacc. med. techn

Skrb za osobe zaražene HIV-om u Hrvatskoj

Prof. dr. sc Josip Begovac, dr. med.

Sestrinstvo u susretu starenja osoba inficiranih HIV virusom Željka Rašić, mag. med. techn.

Kapošijev sarkom kod osoba zaraženih HIV-om

Danijela Madjarić, bacc. med. techn.

Zašto trebamo nacionalnu strategiju za kontrolu i prevenciju virusnih hepatitisa Prof.dr.sc. Adrijana Vince, dr.med.

Hepatitis A – novi izazovi s kojima se susrećemo

Marica Trogrlić, mag. med. techn.

Sestrinska skrb i liječenje kroničnog hepatitisa C u Klinici za infektologiju

KBC Split -postignuća i planovi za budućnost

Ana Knezović, mag. med. techn

Prva bolest se vraća?

Daniela Orešković Levar, bacc. med. techn.

Cistična fibroza – kolonizacija izvanbolničkim sojem MRS-a – prikaz bolesnika Nikolina Bedeković, bacc. med. techn., Mareka Šain Tuka, bacc. med. techn.

Prosvjećenost roditelja o pneumokoknom cjepivu

Ana Čučić, mag. med. techn.

Specifičnosti u radu s infektološkim bolesnicima

Jasmina Ceilinger, bacc. med. techn., Janja Fegeš, med. sestra

Prevencija širenja multirezistentnih gram – negativnih bakterija Marija Čulo, mag. med. techn.

Tijek i ishod bolesti pacijenata sa postantimikrobnom dijarejom uzrokovanom

toxinom Clostridium difficille

Vesna Šalig, bacc. med. techn., Mihaela Vrhovski, bacc. med. techn.

Ozljede oštrim predmetima

Renata Đimoti, mag. med. techn.

Predavanje Rotavirusne infekcije djece liječene na odjelu za pedijatriju ŽB Čakovec u dvogodišnjem razdoblju Dijane Farkaš, mag. med. techn. nije održano zbog nemogućnosti dolaska kolegice na Kongres.

20.10. 2018.

Prezentacije postera:

Zdravstvena njega promjena kože uzrokovanih virusom herpes zostera

Jelena Brajo, bacc. med. techn., Kopecki Valerija, bacc. med. techn.,

Lana Bohmec, bacc. med. techn., Vesna Gregurinčić bacc. med. techn.

Prevencija nozokomijalnog prijenosa infekcije uzrokovane bakterijom

Clostridium difficile

Verica Škec, mag. med. techn., Vesna Žegrec, bacc. med. techn

Epidemiološka i klinička obilježja bolnički liječenih pacijenata oboljelih od proljeva uzrokovanog bakterijom Clostridium difficile

Martina Šuk, dipl. med. techn.

Sestrinska skrb za pacijenta nakon ugriza zmije otrovnice Ivana Vrdoljak, bacc. med. techn.

Sestrinska skrb za pacijenta nakon ugriza pauka Crne udovice Tea Peroš, bacc. med. techn.

Konatalna CMV infekcija rizični čimbenik za razvoj epilepsije – prikaz bolesnika Sandra Ježovita, bacc. med.techn

Zbrinjavanje djeteta oboljelog od hipertoksičnog hripavca – prikaz slučaja

Ana Lukenda, bacc. med. techn., Marija Balen, med. sestra,

Anđelka Budrović, mag.med.techn.

Zaključci 3. Kongresa Infektološkog društva HUMS-a bili su:

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (HVBS) u Hrvatskoj se javlja sporadično i epidemijski od 1952. g. do danas. Tijekom 2017. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj zaprimio je 389 prijava oboljelih od HVBS-a od toga u Klinici za infektivne bolesti hospitalizirano je 152 bolesnika pod dijagnozom HVBS-a, a laboratorijski potvrđeno njih 60. 76% bolesnika su bili muškarci, a 93% bolesnika je bilo inficirano virusom Puumala. Prema sestrinskoj kategorizaciji, većina bolesnika po prijemu je bila u 1. kategoriji, 15% bolesnika u drugoj kategoriji dok je 9% bez podataka, a sestrinska i liječnička kategorizacija u najvećem dijelu se podudaraju.

Kvaliteta kategorizicije bolesnika i sestrinske dokumentacije temeljitija je,preciznija, objektiv nija i točnija što je edukacija sestara na pojedinom odjelu veća. Kvaliteti vođenja sestrinske dokumentacije doprinosi informatizacija iste, olakšavajući sestrama unos podataka, analizu istih i daljnja znanstvena istraživanja u području sestrinstva.

Uz novu antiretrovirusnu terapiju HIV bolest smatra se kroničnom, a ne smrtonosnom bolesti, pa je ideja o starenju s ovom bolešću iz teorije promaknuta u stvarnost i donosi nove izazove u skrbi za te pacijente.

Od 90 novootkrivenih HIV pozitivnih osoba u Hrvatskoj u 2018. godini 92% je muškaraca (81% MSM populacija), a ukupno u skrbi 2018. je 1200 HIV pozitivnih osoba.

Kapošijev sarkom (vaskularni tumor koji je etiološki povezan sa humanim herpes virusom 8) .

jedna je od najčešćih neoplazmi koja se povezuje sa sindromom stečene imunodeficijencije.

Iako se pojavljuje u svih rizični skupina za nastanak HIV infekcije, najčešće se pojavljuje u homoseksualnih ili biseksualnih muškaraca.

Prema procjenama baziranim na studiji o globalnoj proširenosti bolesti (SZO) virusni hepatitisi su uzrokom 1.3 miliona ljudi smrti svake godine, što premašuje smrtnost od HIV/AIDS-a, malarije and tuberkuloze, tako da virusni hepatitisi predstavljaju sedmi uzrok smrtnosti globalno stoga predstavaljaju veliki javnozdravstveni problem. Cilj globalne strategije o virusnim hepatitisima SZO do 2030. godine je otkriti 90% zaraženih i omogućiti im liječenje, te istovremeno smanjiti smrtnost od virusnih hepatitisa za 65%, a velika uloga u tome daje se liječnicima i medicinskim sestrama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Od 2016. godine pa do danas u zemljama Europe bilježi se porast oboljelih od hepatitisa A, a među oboljelima 76% su muškarci MSM populacije. U Hrvatskoj je 2017. godine prema podacima HZJZ prijavljeno 25 oboljelih (60% muškaraca i 40% žena), stoga je podizanje svijesti o širenju ove bolesti u rizičnim skupinama te cijepljenje kontakata i rizičnih skupina važan zadatak zdravstvenih djelatnika.

Od 2015. godine na tržištu postoje direktno djelujući antivirusni lijekovi (DAA) sa malo nuspojava, kojima je skraćeno vrijeme trajanja terapije, a hepatitis C postaje izliječiva bolest, čime je povećano i zadovoljstvo i kvaliteta života pacijenata.

Zbog problema sve manje procijepljenosti u zadnjih šest godina, čak ispod 50% u nekim županijama (umjesto minimalno 95%) dolazi do ponovne pojave prve bolesti tj. ospica Posebnu pažnju treba usmjeriti na visokorizične skupine poput migranata, marginalne populacije i odrasle osobe koje putuju u područja s endemskim ospicama.

U prvih osam mjeseci 2017. g. u zemljama EU/EEA umrlo je 30 osoba od ospica, a oboljelo ih je gotovo 10.000. Naglašava se važnost redovitog i kontinuiranog cijepljenja kako bi se izgledi za epidemiju ospica sveli na minimum.

Još jedna životno ugrožavajuća zarazna bolest djece zbog istog problema je i pertussis (hripavac). Česte komplikacije su atelektaze i pneumonije, dok su nešto rjeđi slučajevi

encefalopatije s poremećajem svijesti, konvulzijama, respiracijskom insuficijencijom itd. Osim suportivne terapije i primjene Eritromicina u posljednje vrijeme se u nekim slučajevima provodi eksangvinotransfuzija kako bi se smanjila iznimno velika leukocitna masa.

Cistična fibroza je kronična, i smrtonosna bolesti sa širokim spektrom simptoma koja se u 80% slučajeva otkrije u prve četiri godine života.

Izvanbolnički soj MRSA-e virulentniji je od bolničkog soja MRSA-e, brzina rasta im je veća i brže se šire među bolesnicima zbog brže prilagodbe na domaćina.

U svrhu uspješne kontrole bolesti, te postizanja što boljih rezultata, prijeko je potrebno racionalno ulaganje u kontinuiranu edukaciju svih profila zdravstvenih djelatnika, koji će svoje znanje i vještine prenijeti na bolesnike, uz neizostavnu psihološku potporu kako djeci tako i roditeljima i/ili starateljima.

Streptococcus pneumoniae uzročnik je neinvazivnih bolesti poput sinusitisa, upale srednjeg uha i upale pluća, međutim uzrokuje i vrlo teška i ponekad po život opasna oboljenja (okultna bakterijemija, bakterijemična pneumonija i gnojni meningitis) pa je pozitivna vijest da od 2019. godine pneumokokno cjepivo ulazi u obavezni kalendar cijepljenja.

Zbog sve veće pojavnosti multiplorezistentnih mikroorganizama, a zbog nedostatka izolacija zbrinjavanje ovakvih bolesnika postaje veliki izazov za osoblje stoga se naglašava važnost provedbe standardnih mjera zaštite, posebice “Pet trenutaka za higijenu ruku” uz uključenje u edukaciju svih koji skrbe o pacijentu (obitelj, skrbnici..) te edukacija samog pacijenta.

Prijava ozljeda oštrim predmetom još uvijek je na nekim radilištima nezadovoljavajuća, stoga je nužno provesti edukaciju o važnosti prijavljivanja ozljeda zbog pravovremene primjene odgovarajućih postekspozicijskih mjera. Također treba promovirati primjenu standardnih mjera zaštite te osigurati rad na siguran način uporabom sredstava s zaštitnim mehanizmom.

Obzirom na sve veću pojavu postantimikrobnih proljeva uzrokovanih toxinom Clostridium difficile koji predstavlja široki spektar kliničkih manifestacija, od asimptomatske kolonizacije,

blažih oblika dijarejalne bolesti, pseudomembranoznog kolitisa pa sve do fulminantne bolesti s razvojem toksičnog megakolona daje se na važnosti edukaciji zdravstvenog i nezdravstvenog bolničkog osoblja, samih pacijenata i njima bliskih osoba (posjeta, ukućana..) o sprečavanju prenošenja toxina koji u okolišu mogu preživjeti i do 5 mjeseci u obliku spora, kako bi se nozokomijalni prijenos C. difficile infekcija (CDI) sveo na najmanu moguću mjeru.

Obzirom na ozbiljnost otrovanja kojeg može uzrokovati, Vipera ammodytes predstavlja najopasniju europsku zmiju otrovnicu. Edem, crvenilo i krvni podljev na mjestu ugriza pojavljuju se uglavnom unutar dva do četiri sata od ugriza te su to klinički znakovi koje koristimo za razlikovanje ugriza otrovnih zmija od neotrovnih. U južnoj Hrvatskoj zmijski ugrizi najčešće se događaju u vrijeme toplih proljetnih i ljetnih mjeseci i relativno su česti, stoga je potrebno pravovremeno klinički procijeniti lokalne i sustavne manifestacije otrovanja, te u slučajevima srednje teške i teške kliničke slike ofidizma primijeniti specifični antiviperini serum i sve mjere intenzivnog liječenja i sestrinske skrbi.

Pauk Crna udovica je najotrovniji europski pauk, karakterističan za zadarsko područje, Sjevernu Dalmaciju i priobalna područja, a opasna je samo ženka. Do pojave prvih simptoma je potrebno oko sat vremena – bol koja se najčešće širi u regionalne limfne čvorove, u područje trbuha, bedara, potkoljenica te jaka bol i stezanje u prsnom košu. Liječenje je simptomatsko (analgetici, miorelaksatori i kalcij glukonat) i specifično davanjem antilatrodektičnog seruma (prvo probni serum s.c., a zatim ostatak seruma i.m.). kako Crna udovica obitava oko kuća, u vrtovima i suhozidovima u ljetnim mjesecima važno je provoditi prevenciju ugriza zdravstvenim odgojem i edukacijom stanovništva.

CMV infekcija najučestalija je prirođena virusna infekcija i glavni je uzrok oštećenja mozga u perinatalnom razdoblju te za posljedicu može imati neki trajni neurološki poremećaj, zbog nastanka encefalitisa ili zbog razvojnih oštećenja. Medicinske sestre imaju značajan doprinos u svim fazama i segmentima zbrinjavanja takvih pacijenta te moraju kontinuirano usvajati nova znanja u svrhu povećanja stupnja kvalitete provedene njege, ali i stupnja kvalitete života.

U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu u Zavodu za urogenitalne infekcije u 2017. godini od ukupno 496 hospitalizacija, 82 su se odnosile na infekcije uzrokovane herpes zoster virusom, a najveći dio bolesnika bio je hospitaliziran u mjesecu kolovozu. Važnost specifičnih znanja medicinskih sestara važno je zbog sprečavanja sekundarne infekcije i pogoršanja osnovne bolesti, edukacije pacijenata/obitelji o njezi kožnih promjena, pravilnoj njezi istih poradi što bržeg zacjeljenja te utjecaju na samopercepciju bolesnika uz minimalan osjet boli.

20. 10. 2018. nakon prezentacija postera održana je Godišnja skupština Infektološkog društva HUMS-a,

Po završetku službenog dijela Kongresa organiziran je izlet u OPG Hažić i na farmu jelena.

Predsjednica Infektološkog društva HUMS-a

Gordana Kičin Ercegovac, mag. med. techn.

Dopredsjednica Infektološkog društva HUMS-a

Ana Tomić, dipl. med. techn.

Administrativna tajnica Infektološkog društva HUMS-a

Jasminka Blaha

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Stručni skup povodom obilježavanja Svjetskog dana HIV-a

IZVJEŠTAJ SA SIMPOZIJA POVODOM OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA HIV-a/AIDSA-A

HIV – AKTUALNE TEME DANAS

1. prosinca 2018. godine Infektološko društvo HUMS-a u suradnji s Podružnicom HUMS-a Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Zavodom za infekcije imunokompromitiranih bolesnika, Referentnim centrom za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om, Klinikom za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević održalo je Stručni skup povodom obilježavanja Svjetskog dana HIV-a, HIV – aktualne teme danas.

Cilj ovog Stručnog skupa bio je prikaz aktualnosti i velikih noviteta u liječenju i zbrinjavanju oboljelih od HIV-a te razmjena iskustava dobre prakse u svakodnevnom radu s takvim bolesnicima.

Na Kongresu je sudjelovalo 100 medicinskih sestara i tehničara iz Infektoloških centara diljem cijele Hrvatske (Zadar, Karlovac, Split), medicinske sestre iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Kliničke bolnice Dubrava, Stomatološke poliklinike Perkovčeva, Doma zdravlja Centar, učenici Škole za medicinske sestre Mlinarska, te učenici Primaljske škole škole.

Podršku ovom Kongresu dale su Slava Šepec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara, Marija Gilja, dopredsjednica HUMS-a, Adelka Zoretić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Predavači Stručnog skupa bili su:

Prof. dr. sc. Josip Begovac, dr. med.

Zaraza HIV-om: Što je aktualno 2018.godine? Prim. Šime Zekan, dr. med.

Aktualne spolne bolesti kod osoba zaraženih HIV-om

Ivana Javorić, bacc. med. techn.

Postekspozicijska profilaksa

Radionica Mediva – Maja Radošević

Sigurna primjena intravenozne terapije

Danijela Debogović, mag. med. techn.

Trudnoća i HIV infekcja u Republici Hrvatskoj

Željka Rašić, mag. med. techn.

Izazovi sestrinske skrbi za starije osobe inficirane HIV virusom

Tomislav Beganović, predsjednik udruge HUHIV

HUHIV – jučer, danas, sutra

Zaključci Stručnog skupa bili su:

  • Trenutno u svijetu 36.7 milijuna ljudi živi s HIV-om
  • • U Hrvatskoj ukupno do sada kod 1618 osoba dijagnosticirana je infekcija HIV-om, godišnje je oko 90 novih slučajeva oboljelih, a najveći postotak istih je među MSM populacijom
  • • Dostupnost PREP terapije prije, tijekom i nakon nezaštićenih spolnih odnosa uvelike smanjuje vjerojatnost zaraze virusom HIV-a
  • • EmERGE mobilna aplikacija unapređuje kvalitetu skrbi za oboljele te olakšava komunikaciju između pacijenta, liječnika i medicinske sestre
  • Ponašanje koje dovodi u rizik za infekciju HIV-om dovodi i do drugih „klasičnih“ spolno prenosivih bolesti, te je potrebno organizirati savjetovanje, dijagnostiku i liječenje na jednom mjestu
  • Postekspozicijska profilaksa antiretrovirusnim lijekovima primjenjuje se sa svrhom prevencije zaraze HIV-om nakon rizičnog izlaganja
  • Skrb za HIV pozitivnu trudnicu i rodilju u Hrvatskoj nažalost, zbog prisutne stigme, još uvijek nije dovoljno razvijena, ostaje puno prostora za unapređenje
  • Zbog sve većeg uspjeha u liječenju, udio bolesnika s HIV-om u starijoj dobnoj skupini je u porastu, a to predstavlja nove izazove u pristupu i organizaciji skrbi
  • U kontekstu borbe protiv HIV-a važna je organizacija civilnog društva (OCD) u javnom zdravstvu kao nadopuna i podrška zdravstvenom sustavu u onim segmentima koje je teže zahvatiti

Na kraju svih predavanja prisutnima su podijeljeni evaluacijski upitnici te je temeljem analize istih, predavanje prim. Šime Zekana, dr. med., Aktualne spolne bolesti kod osoba zaraženih HIV-om od strane većine anketiranih ocijenjeno kao najzanimljivije.

Predsjednica infektološkog društva HUMS-a

Gordana Kičin Ercegovac, mag. med. techn.

Dopredsjednica infektološkog društva HUMS-a

Ana Tomić, dipl. med. techn.

Administrativna tajnica

Jasminka Blaha

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail