Izašao je novi broj Sestrinskog glasnika – br. 3 – 2021

Izašao je novi broj Sestrinskog glasnika. S obzirom da je ovo bila iznimno značajna godina za hrvatsko sestrinstvo, u kojoj smo obilježili 100 godina sestrinskog obrazovanja, sva tri ovogodišnja broja imala su povijesno tematske naslovnice. Posljednji broj je u cijelosti tematski, a donosi izvorne znanstvene, pregledne i stručne članke povijesne tematike hrvatskog sestrinstva. Ovo je prvi puta da se na jednom mjestu nalazi toliko tekstova koji, koristeći složenu znanstveno-povijesnu metodologiju, prikazuju razvoj naše profesije. 
Glavni urednik zahvaljuje cijelom uređivačkom odboru na doprinosu i podršci, a posebice prof.Sandi Franković koja je dala izniman obol i stručno-motivacijski doprinos ovom broju. Neka on bude na inspiraciju budućim istraživačima sestrinske povijesti kao jedinog načina utvrđivanja istinskog doprinosa pojedinaca, udruženja i profesije sveukupno. Ujedno, zahvala se upućuje svim autorima koji su prvodili iscrpna istraživanja i prilagodili ih zahtjevima za objavom.
Sestrinski glasnik je u ovoj godini ostvario da je sada više od 50% svih članaka dvojezično što nam omogućuje apliciranje u međunarodno priznate znanstvene baze. Svima koji nas na tom putu podržavaju i pomažu – hvala. 
Pozivamo sve da pročitaju novi broj Sestrinskog glasnika, a svoje radove šalju za objavu.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

In memoriam Smiljana (Smiljka) Nell

 

Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS)

In memoriam Smiljana (Smiljka) Nell
(23. listopada 1931. – 28. srpnja 2021.)

 

ŠIRINA I PREDANOST U SLUŽBI SESTRINSTVA

Smiljana (Smiljka) Nell rođena je 23. listopada 1931. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu u Zajčevoj ulici i položila malu maturu. Nakon osnovne škole upisala je klasičnu gimnaziju u Križanićevoj ulici u Zagrebu. Uz gimnaziju završila je i srednju muzičku školu. Voljela je svirati klavir i čitati, uživala je u slušanju klasične glazbe, te je imala široko znanje o slikarstvu. Tečno je govorila engleski i francuski jezik, a služila se i njemačkim jezikom. Po završetku gimnazije upisala je Školu za medicinske sestre u Mlinarskoj ulici u Zagrebu, gdje je diplomirala 1950. godine. Po završetku škole počela je raditi u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu na II odjelu, gdje je obavljala posao glavne odjelne sestre. Dvije godine kasnije upisala je poslijediplomski studij za medicinske sestre u Školi narodnog zdravlja u Zagrebu, te diplomirala sestrinstvo u javnom zdravstvu. Pravni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, upisala je 1977. godine i kao izvanredni student odslušala predmete sa prve godine.
Od 1968. g. do odlaska u mirovinu 1988. godine, bila je glavna sestra Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Tijekom epidemije velikih boginja 1972. godine sudjelovala je u najmasovnijem cijepljenju koje je obuhvatilo više od 18 milijuna stanovnika bivše SFRJ. Bila je na studijskom putovanju u Londonu i posjetila je Institut Pasteur u Parizu.
U svrhu sprječavanja nastanka bolničkih infekcija organizirala je i provodila stručne sastanke medicinskih sestara. Organizirala je predavanja za medicinske sestre pripravnice i obavezno polaganje internog ispita znanja. Takav način edukacije se u Klinici provodi i danas. Sve do odlaska u mirovinu, krajem 1988. godine, zbog svih svojih aktivnosti Smiljka Nell smatrana je vrlo utjecajnom medicinskom sestrom u području skrbi za infektološke bolesnike.
Smiljka Nell bila je inicijatorica osnivanja te prva predsjednica Sekcije sestara infektoloških odjela SR Hrvatske (danas Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara). Sekcija je osnovana u Zagrebu 1969. godine, a Smiljka Nell je obavljala dužnost predsjednice od 1969. do 1973. godine. U njezinom mandatu održana su prva tri Savjetovanja sestara infektoloških odjela i klinika SR Hrvatske.
Bila je član uređivačkog odbora Vjesnika medicinskih sestara i tehničara SR Hrvatske od 1970. do kraja 1973. godine, te tajnica Društva medicinskih sestara i tehničara SR Hrvatske od 1973. do 1975. godine.
Na proslavi 50. godišnjice rada Saveza društava medicinskih sestara-tehničara SR Hrvatske u Zagrebu, 23. studenog 1979. godine, uručena joj je zlatna značka za: „rad na očuvanju zdravlja čovjeka s naročitim osvrtom na njegu bolesnika, doprinos na stručno – društvenoj afirmaciji zvanja medicinske sestre, organizaciji stručne sekcije pri Društvu sestara, aktivno sudjelovanje u izobrazbi mladih sestara kao i učenica medicinskih škola te za pisanje i objavu mnogih stručnih radova koji su od velikih vrijednosti za zvanje.“ Smiljka Nell dobila je Priznanje za rad od kolektiva Klinike za zarazne bolesti 1973. godine. Dobitnica je Ordena rada sa srebrnim vijencem.
Zahvaljujući sestri Smiljki Nell, Infektološko društvo aktivno djeluje već 52 godine, kao najstarije društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara.
Svojim primjerom cjeloživotnog rada na sebi kroz široku opću naobrazbu i stalnu profesionalnu znatiželju, Smiljka Nell svjedočila je sestrinstvo kao umjetnost koja iziskuje posvećenost i veliku širinu duha.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

In memoriam Anica Jušić

Hrvatska udruga medicinskih sestara, Društvo za hospicijsku i palijativnu zdravstvenu njegu, obavještava medicinske sestre, da nas je 5. Prosinca 2021. godine, zauvijek napustila naša draga i nezaboravna prof.dr.sc. Anica Jušić, dr med.

Specijalistica neurologije, od 1979. do 1991. godine redovita profesorica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dugi niz godina aktivni je promotor hospicijskog pokreta i palijativne skrbi u Hrvatskoj. Godine 1994. organizirala je Prvi hrvatski simpozij Hospicij i palijativna skrb u Zagrebu i osnovala Hrvatsko društvo za hospicij HLZ-a. Organizirala je više od 40 simpozija, konferencija, radionica i predavanja o hospicijskim problemima u Zagrebu i u desetak hrvatskih gradova, uz sudjelovanje vrhunskih svjetskih stručnjaka toga područja. Izdala je ili koordinirala prijevod triju knjiga i napisala više od 30 članaka na temu palijativne skrbi. Osnivač je Biltena za palijativnu skrb HLZ-a. Od 1999. godine vodila je i sa sestrom Stanom Lovrić uspostavila prvi tim kućne palijativne skrbi. Uz promidžbu ideja palijativne medicine, u mirovini je pisala knjige i s radošću doprinosila razvoju hospicijske i palijativne skrbi. Svojim je savjetima i edukacijom usmjeravala aktivnosti i našeg Društva na čemu ćemo joj uvijek biti zahvalni. Njeni su savjeti da, „Mi moramo poći (a to je posebno naglašavala Cicly Saunders) od onoga što već imamo u zdravstvenoj njezi u Hrvatskoj, pa ga onda dopunjavati dodatnim smjernicama modernog hospicijskog pokreta. Postići ćemo to ako uvedemo “obične kućne posjete” i “obične dolaske njegovateljice u kuću”. Suvremena izobrazba u palijativnoj skrbi trebala bi biti dopuna. Palijativno obrazovane sestre, mogu učiniti značajnu promjenu i dati smjernice. Pravilo je u redovima pravih palijativaca “rad na razini korijena trave”, dakle sasvim konkretni prijedlozi i “rad vrča vode”-rad konkretnog služenja, iz kojeg onda izrastaju smjernice za svakodnevnu upotrebu u Zagrebu, u Hrvatskoj“.

Blaženka Horvat, bacc.med.techn.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail