Izvještaj s 8. Konferencije Društva za kvalitetu

IZVJEŠTAJ S 8. KONFERENCIJE DRUŠTVA ZA KVALITETU U SUORGANIZACIJI S DRUŠTVOM ZA SUZBIJANJE BOLI HUMS-a i OPĆOM ŽUPANIJSKOM BOLNICOM NAŠICE

Hotel Park Panolija, Našice, 09. Ožujka 2018.

 

Konferenciju je otvorila Predsjednica Društva za kvalitetu Josipa Bišćan, magistra sestrinstva i pozdravila sve nazočne i goste uzvanike: gradonačelnika grada Našice, ravnatelja OŽB Našice, ravnateljicu Doma zdravlja Našice, pomoćnicu ravnateljice za sestrinstvo Doma zdravlja Našice, predsjednika Upravnog vijeća OŽB Našice te pomoćnike za financije, pravne poslove, kvalitetu i sestrinstvo OŽB Našice. Zatim je pozvala suorganizatora i uzvanike da se pozdravnim riječima obrate nazočnima. U ime predsjednice Društva za suzbijanje boli Mare Lopar koja je bila spriječena zbog bolesti skup je pozdravila tajnica Društva Ana Pahanić, a u ime domaćina i suorganizatora OŽB Našice, pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo gđa Zvjezdana Gvozdanović i ravnatelj g. Hrvoje Šimić, dr. med. koji je ujedno i zamjenik gradonačelnika. Na kraju je sudionicima riječi dobrodošlice i želje za uspješan rad uputio i gradonačelnik g. Josip Miletić.

Otvorenje skupa uveličao je Zbor medicinskih sestara KBC Osijek s dvije prigodne pjesme.

Nakon uvodnih govora Josipa Bišćan se zahvalila gostima uzvanicima, pozvanim predavačima, sponzorima i svim ostalim sudionicima na dolasku te otvorila radni dio Konferencije.

Izlaganjem osječkog modela minimalno invazivnog liječenja boli od strane doc. dr. sc. Radoš dobili smo uvid u nužnu multimodalnost i multidisciplinarnost pri rješavanju bolnih stanja. KBC Osijek za sada jedini u Republici Hrvatskoj provodi u okviru Zavoda za liječenje boli program za pacijente koji trpe kroničnu bol. Pacijent sudjelujući u tom programu dobiva alate kako kontrolirati bol, kada potražiti pomoć, što može sam učiniti za kontrolu boli.

Josipa Bišćan u nastavku predstavila nam je pojavnost pogrešaka u zdravstvenom sustavu. Pogreške se mogu dogoditi svima, ali važno je kontinuirano osvješćivati osoblje o važnosti prijavljivanja pogrešaka kako bi učili iz pogrešaka i izrađivali programe prevencije istih. Također, potrebno je imati algoritme ili/i aplikacije za prijavljivanje pogrešaka, kao i upute kako postupati kada do pogreške dođe i tko i na koji način o tome treba izvijestiti pacijenta.

O osvješćivanju pogrešaka u radnim procesima kao temelju za razvijanje sigurnosnih i preventivnih aktivnosti te nastavno razvijanju kulture izvještavanja o greškama izlagala je kolegica Brankica Rimac iz KBC Zagreb. Nužno je razvijati i implementirati protokole i smjernice u svakodnevnu praksu te na taj način kreirati kontrolirane i sigurne procedure za pacijenta i sustav. Asija Delalić iz East and North Hertfordshire NHS Trust, zbog tehničkih poteškoća nije mogla sama predstaviti svoju prezentaciju te je istu prezentirala u njezino ime Josipa Bišćan. U prezentaciji se govorilo o postupcima koji sukladno operacijskom protokolu prethode kirurškom zahvatu kako bi se izbjegle pogreške: identifikacija i priprema pacijenta, sastanak tima, priprema prostora i opreme. Na njezino predavanje izvrsno se kasnije nadovezao Harolt Placento koji je prikazao kiruršku kontrolu listu koja se u OŽB Našice koristi od 2017. Ivana Leskovar iz KBC Zagreb je umjesto doc. Golubić Čepulić održala predavanje u vezi pogrešaka pri primjeni transfuzije u kojem je naglasila sve bitne trenutke u kojima se pogreške najčešće dešavaju.

Smiljana Kolundžić iz KB Merkur govorila je o pogreškama u medikacijskom procesu sa sestrinske perspektive. Odlično je razloženo kako je medikacijska greška svaki preventabilni događaj koji može dovesti do težih neželjenih događaja i posljedično prouzročiti štetu na višestrukim razinama kako integriteta bolesnika tako i zdravstvenih sustava u cjelini. Rješenja na opisanu problematiku ponuđena su opet potrebom za razvijanjem kulture izvještavanja o pogreškama, svođenjem distraktora na najmanju moguću mjeru te kontinuiranom edukacijom i obaveznim usvajanjem novih trendova u medicini. Prezentiranim poboljšanjima moguće je prevenirati najveći dio medikacijskih pogrešaka koji se događaju u medikacijskom ciklusu.

Marija Felendeš iz OB Virovitica izvijestila nas je o načinima primopredaje sestrinske službe uvedenim u radne procese u njihovoj Ustanovi. U okviru pilotiranoga projekta uvedena je unificirana shema u elektronskom obliku s naglaskom na pravovremenu i kontinuirano unošenje podataka tijekom trajanja jedne sestrinske službe. Primopredaja se obavlja uz postelju bolesnika te se na taj način realizira dodatna kvaliteta u odnosu bolesnik – medicinsko osoblje. Naknadno provedenom anketom na pilotiranim odjelima, medicinske sestre su ocijenile novi način primopredaje sestrinske službe vrlo pozitivno te prikazale točke za potrebne korektivne radnje.

Ivanka Benčić iz Klinike za tumore, KBC-a Sestre milosrdnice predstavila je relativno nepoznati alat u radnom okruženju kliničke prakse „Klinički put“. Radi se o dokumentu koji objedinjava sve postupke koji budu planirano provedeni u jednoj epizodi liječenja točno definirane dijagnoze kod jednog bolesnika. Dokument obuhvaća sve dionike uključene u pružanje svake vrste skrbi za bolesnika pri tretiranju stanja koje točno definirana dijagnoza nosi. Primjena „Kliničkog puta“ u zemljama razvijenog svijeta je u primjeni dugi niz godina. Potvrđeno osigurava, u najvećoj mogućoj mjeri unificiranost postupaka i procedura za čim je veći broj oboljelih osoba od iste bolesti, tj provedbu zlatnih standarda u svakom modalitetu liječenja. Matea Sučić je govorila o vremenu provedenom u Hitnom bolničkom prijamu kao pokazatelju kvalitete.

Druga sesija izlaganja bila je predviđena za segment detekcije praćenja i kupiranja bolnih stanja.

Izlaganjem Slađane Režić dobili smo uvid u elektronsku listu za praćenje boli u primjeni u BIS-u, KBC Zagreb. Kolegica Režić izlaže o benefitima te nedostacima postojećega predloška u upotrebi. Zbog kompleksnosti raznih stanja bolesnika nužno je imati na raspolaganju više alata za procjenu boli. Napominje kako nema podatka je li i kad je bolna senzacija popustila te napominje potrebu prenošenja te informacije pri primopredaji službe narednoj smjeni medicinskih sestara. Predlaže i potrebna poboljšanja u smislu boljeg povezivanja terapijske liste i liste za praćenje boli. Navedeno poboljšanje može omogućiti i bolje planiranje zdravstvene njege bolesnika. Evaluacija boli je nužna. Svakako naglašava kako je odsustvo boli pokazatelj kvalitete ne samo provedene zdravstvene skrbi pojedinca nego i kvalitete rada Ustanove.

Ana Pahanić nadalje je izvrsnim izlaganjem predstavila rad multidisciplinarnoga tima u multimodalnom pristupu liječenja boli. KBC Osijek pri Zavodu za liječenje boli za sada ima jedinstveni organizacijski i kadrovski tim u procesu liječenja boli. Kolegica Ana predstavila je segmentalno načine i tehnike takvoga jedinstvenoga pristupa u Republici Hrvatskoj te napominje i veliki priljev pacijenata iz svih regija Hrvatske što govori u prilog kvalitete takvoga pristupa u liječenju boli.

O procjeni boli i boli kao faktoru koji utječe na trijažnu kategoriju sudionicima Konferencije govorio je kolega Dalibor Ivanešić. Naglasio je o važnosti uporabe skala za procjenu boli te predstavio PQRST tehniku za procjenu boli.

Kolegica Mara Martić iz Klinike za traumatologiju KBC Sestre milosrdnice upoznala je prisutne s načinima upravljanja boli u poslijeoperacijskom periodu nakon operacije na kralješnici. U izlaganju su jasno prikazani benefiti dobro kupirane boli kako za bolesnika tako i Ustanovu koja provodi takve vrste liječenja. Ana Nemčić je predstavila invazivne zahvate u liječenju kronične boli i zadatke medicinske sestre kao člana tima pri izvođenju najnovije tehnike koja se izvodi u njihovu Zavodu za suzbijanje boli KBC Osijek perkutane laserske dekompresije diska. Davorka Kučko iz OB Zabok govorila je o boli kao petom vitalnom znaku i vodećem simptomu u poslijeoperacijskom periodu liječenja bolesnika.

Valentina Barić iz OŽB Našice nas je sve podsjetila na postupke u prevenciji bolničkih infekcija. Predstavila je prisutnima istraživanjem potvrđene podatke tj. rezultate praćenja poštivanja procesa redoslijeda oblačenja i skidanja zaštitne odjeće. Također govori i o važnosti pravilne uporabe i utrljavanja alkoholnih pripravaka na ruke medicinskih sestara. Na vrlo slikoviti način govorila je o rukama kao mogućoj „taxi“ službi prijenosa nepoželjnog biološkog bolničkog mikrosvijeta. Valentina Koščak iz KB Dubrava u svome izlaganju naglasila je kako se standardne mjere zaštite primjenjuju u skrbi za sve bolesnike bez obzira na njihovu dijagnozu i pretpostavljeno infektivno stanje.

O povijesti razvoja grada Našica te osnivanju bolnice i Doma zdravlja upoznala nas je Rebeka Knežević. Naglasila je aktivnosti i ulogu OŽB Našice u domovinskome ratu te o modernizaciji bolnice, a o razvoju palijativne skrbi te daljnjim planovima za budućnost izvijestila nas je Monika Zlosa. Naglašava obveznu multidisciplinarnost u skrbi za palijativnog bolesnika te zadaće medicinske sestre u palijativnoj skrbi. Dobro organizirana i planirana palijativna skrb ima veliki utjecaj na kvalitetu života palijativnog bolesnika bilo da se odvija u Ustanovi ili u kući potrebite osobe. Kolega Domagoj Vulić nas je sve prisjetio kako je radno mjesto medicinske sestre/tehničara vrlo često popraćeno raznim psihijatrijskim stanjima bolesnika i na drugim odjelima, a ne samo psihijatriji i kako je iznimno važno obučiti zdravstvene radnike za rad s takvim pacijentima.

U raspravama koje su se odvijale iza svake sesije izlaganja razvila se žučna diskusija u kojima je najčešće izrečena riječ bila „edukacija“ i to na svim razinama zdravstvena zaštite, kao i svijest o tomu kako je bolesnik u središtu naše pozornosti. Danas praktički ne postoji stanje na koje u zdravstvenom sustavu ne daju odgovore multidisciplinarni timovi. Upravo zbog takvog mnoštva osoba uključenih u radne procese naglašavana je velika potreba za kreiranjem standardiziranih postupaka i procedura čija implementacija dovodi do smanjenja pogrešaka na svakoj razini pružanja zdravstvene usluge.

Predsjednica Društva za kvalitetu na zatvaranju Konferencije zahvalila se svim predavačima na odličnim prezentacijama i ostalim prisutnima na konstruktivnim raspravama, kao i suorganizaciji Društva za suzbijanje boli. Posebnu zahvalu je uputila domaćinu konferencije Zvjezdani Gvozdanović. Najavila je i 5. simpozij Društva za kvalitetu u Sv. Martinu na Muri 17.-19.5.2018. Također je spomenula i tradicionalno obilježavanje Međunarodnog dana prevencije dekubitusa u studenom 2018. godine u organizaciji Društva za kvalitetu HUMS-a i u suorganizaciji s OB Karlovac.

Pozdravnim riječima na zatvaranju skupa obratila se i glavna sestra OŽB Našice, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Zvjezdana Gvozdanović. Istaknula je kako je ova konferencija ovakvo prvo stručno događanje i zahvalila se Društvu za kvalitetu i Društvu za suzbijanje boli što su za ovu konferenciju izabrali za domaćina OŽB Našice.

Izvještaj pripremile: Josipa Bišćan, mag. med. techn., Slađana Režić, mag. med. techn., Ivanka Benčić, bacc. med. techn., ET

Zagreb, 14.03.2018.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail