Izvještaj sa tečaja III kategorije Što medicinska sestra treba znati o hepatitisu?

Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS) u suradnji sa Podružnicom HUMS – a Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Zagreb te Hrvatskim liječničkim zborom, Sekcijom za virusne hepatitise održalo je 2. tečaj III kategorije „Što medicinska sestra treba znati o hepatitisima?“. Tečaj je održan 16. ožujka 2018. godine u velikoj predavaonici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Na samom početku skup su pozdravile: ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” prof.dr.sc. Alemka Markotić dr. med., pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo magistra sestrinstva Adelka Zoretić, tajnica Hrvatske udruge medicinskih sestara magistra sestrinstva Danijela Miše i predsjednica povjerenstva za stručni nadzor Hrvatske komore medicinskih sestara i medicinskih tehničara magistra sestrinstva Ana Ljubas.

Na tečaju je sudjelovalo 90 medicinskih sestara i tehničara iz cijele Hrvatske iz različitih zdravstvenih ustanova: Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Dom zdravlja centar, Dom zdravlja istok – dijaliza, Dječja bolnica Srebrnjak, Psihijatrijska bolnice Vrapče, Opća bonica Pula, Opća bolnice Gospić, Stomatološka poliklinika Zagreb – Perkovčeva, privatna dentalna ordinacija Gračani, privatna Dermatološka poliklinika u Zagrebu, studenti Zdravstvenog veleučilišta, nastavnici i učenici škola za medicinske sestre Vrapče, Mlinarska, te učenici primaljske škole u Vinogradskoj.

Virusni hepatitisi su zarazne bolesti koje predstavljaju veliki javnozdravstveni problem te predstavljaju sedmi uzrok smrtnosti globalno.

Cilj tečaja bio je pružiti osnovna znanja te novosti i izazove u području virusnih hepatitisa od trenutnog stanja, akcijskog plana, njihove kontrole, liječenja, cijepljenja, profilakse, skrbi za oboljele te njihovo praćenje, dijagnostiku, pretrage i psihosocijalni aspekt skrbi te suradnju zdravstvenog sustava s civilnim društvom. Zbog izrazito velikog interesa tečaj je ponovljen.

Predavači simpozija bili su:

Prof. dr. sc. A. Vince: Akcijski plan za kontrolu virusnih hepatitisa

Dr. D. Dušek: Liječenje virusnih hepatitisa – NEKADA I SADA

Dr. sc. N. Papić: Cijepljenje zdravstvenih radnika i postekspozicijska profilaksa

M.Trogrlić, bacc.med.techn.: Skrb za bolesnika oboljelog od kroničnog hepatitisa na odjelu i u Dnevnoj bolnici

V.Vilček, bacc.med. techn.: Praćenje bolesnika kroz hepatalnu ambulantu

Dr. sc. I. Kurelac: Neinvazivno određivanje stadija fibroze i steatoze jetre

Prim. Dr.sc. O. Đaković Rode: Serološka dijagnostika virusnih hepatitisa s osvrtom na značenje brze dijagnostike

Doc. Dr. sc. Židovec Lepej: Molekularna dijagnostika virusnih hepatitisa

Psihologinja M. Erceg: Psihosocijalni aspekti skrbi za oboljele od virusnog hepatitisa

Prof. Vince Adrijana je naglasila kako je u zadnjih 10 godina mortalitet od HIV-a, malarije i tuberkuloze u padu, a od hepatitisa C i B u porastu sa 1,4 miliona smrti u 2015. godini što uključuje i cirozu i hepatocelularni karcinom, dok istovremeno imamo velika medicinska postignuća na području prevencije i terapije (cjepivo protiv hepatitisa B i 95-100% učinkovita terapija protiv hepatitisa C (DAA). Procjenjeno je da je globalno 2015. godine 700 000 ljudi sa kroničnom HCV infekcijom nije u tretmanu, da 257 mil. ljudi živi sa B hepatitisom (od toga 68% u Africi), a kronična HBV infekcija u djece starije od 5 godina cijepljenjem je smanjena sa 4,7% na 1,3%.

U Hrvatskoj imamo dobru organizaciju službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, dobru medicinsku skrb za bolesnika (dijagnostika, liječenje) te dugogodišnju suradnju s civilnim udrugama i udrugama oboljelih. Od 1993.-2016. je dijagnosticirano oko 7200 anti-HCV pozitivnih (broj novoprijavljenih), a broj liječenih bio je 4200. Glavni problem je u velikom broju nedijagnosticiranih (oko 20.000 viremičnih pacijenata prema epidemiološkim procjenama).

Dr. Dušek Davorka je također istaknula revoluciju u liječenju kroničnog hepatitisa C novim tzv. pametnim lijekovima odnosno direktno djelujućim antivirusnim lijekovima (DAA) kojom je izliječenje veće od 95%, sa malo nus pojava, a liječenje je kratkotrajno (od 12-24 tjedna). Međutim veliki problem je još uvijek značajan broj nedijagnosticiranih i neliječenih bolesnika.

Dr. Papić Neven nam je približio problem neprijavljivanja ubodnih incidenata (70% zdravstvenih radnika ima ubodni incident u godini dana, prosječno 2x godišnje, a 10-30% ubodnih incidenata je prijavljeno), a globalna procjena infekcija povezanih s ubodnim incidentima u zdravstvenih radnika je 40% HCV, 37% HBV i 4% HIV.

Broj infekcija u zdravstvenih radnika smanjen za 95% od uvođenja cijepljenja 1982. godine, a od 1995. je uvedeno obavezno cijepljenje zdravstvenih djelatnika, 1999. godine uvedeno je obvezno cijepljenje djece u šestom razredu osnovne škole, a 2007. godine univerzalno cijepljenje u novorođenačkoj dobi.

Važno je Anti-HBs provjeriti 1-2mj nakon završetka cjepljenja (nakon 3. doze), a nikako ne kasnije. Godinama nakon cijepljenja pada titar anti-HBs, a 60% cijepljenjih ima nedetektabilan anti-HBs titar 9-15 godina nakon cijepljenja, ali kod ekspozicije HBV razvit će “buster” odgovor i biti će zaštićeni od infekcije. Negativan anti-HBs godinama nakon cijepljenja može biti i znak da je osoba non-responder. Tada treba ponoviti 3 doze cijepljenja i nakon primljenih 6 doza cjepiva 95% cijepljenih imati će detektabilan titar anti-HBs. Non-responderi smatraju se nezaštićenim od HBV infekcije u slučaju ekspozicije i tada se daju imunoglobulini 2x, a kod njih također treba provjeriti i HbsAg.

Cijepljenje nije kontraindicirano u osoba s autoimunim bolestima, trudnica, osoba s multiplom sklerozom, GBS, i drugim kroničnim bolestima, osim u slučajevima alergije na komponente cijepiva koje su rijetke jer se cjepivo proizvodi na pekarskom kvascu i nije povezano s GBS, neurološkim bolestima, alopecijom, DM, RA i autoimunim bolestima.

Može se odgoditi u osoba sa teškom bolesti.

Prvostupnica sestrinstva Marica Trogrlić nam je približila skrb za bolesnika oboljelog od kroničnog hepatitisa na odjelu i kroz dnevnu bolnicu koja je usmjerena na edukaciju oboljelog i njegove obitelji, pružanju podrške i sudjelovanju u dijagnostičkoj obradi pacijenta te primjeni ordinirane terapije, praćenju nuspojava i edukaciji o primjeni lijeka.

Prvostupnica sestrinstva Vesna Vilček prikazala nam kako funkcionira praćenje bolesnika kroz hepatalnu ambulantu te koja je uloga medicinske sestre koja tamo radi , a to je naručivanje bolesnika na preglede, prijam bolesnika u ambulantu, davanje uputa o dijagnostičkoj obradi, pružanje podrške oboljelom i obitelji, edukacija i savjetovanje o potrebnoj promjeni načina života i ponašanja bolesnika, pomoć kod prikupljanja dokumentacije potrebne kao prijedlog HZZO-u za odobrenje th. za liječenje hepatitisa C, primjena th. te edukacija o načinu čuvanja i samo-primjeni th., evidentiranje nuspojava liječenja i motivacija bolesnika za liječenje i primjenu odgovornog zdravstvenog ponašanja.

Dr. Kurelac Ivan nam je opisao neinvazivnu metodu procjene stadija fibroze jetre, na principu mjerenja elastičnosti jetre (fibroscan ili fibroelastografija). Uzv mjeri brzinu putovanja vala kroz 4 cm jetrenog tkiva (brži je ako je tvrdoća veća, a ako je jetra mekana i elastična, val putuje sporije prema njenoj dubini). Izvodi se 10 mjerenja i uzima medijan. Vrijednost je izražena u kPa i korelira se referentnim vrijednostima za razne stupnjeve fibroze, da bi se odredio stadij fibroze. Nalaz manji od 3,5 kpa pouzdano govori za odsustvo fibroze, od 3,5 do 12,5 ukazuje na fibrozu od blage, preko umjerene do ozbiljne, te iznad 12,5 na cirozu jetre. Dokaz pogoršanja stadija fibroze je razlika u mjerenju od bar 25% vrijednosti ( kpa) između dva različita mjerenja.

Prednosti fibroelastografije naspram bijopsije jetre su cijena, odsustvo komplikacija, mogućnost ponavljanja,identifikacija bolesnika s kroničnim hepatitisom bez fibroze, neinvazivnost, potvrda ciroze dok još drugi parametri nisu uvjerljivi (UZV, trc, protrombinsko vrijeme, albumini, bilirubin te klinička slika) te mogućnost bržeg uključivanja bolesnika u terapijske protokole.

Doc. Oktavija Đaković Rode, govorila nam je o serološkoj dijagnostici hepatitisa te spomenula ponovnu epidemiju A hepatitisa u Europi. Hepatitis A je otporan na 56oC 30 min,

na sobnoj temperaturi 1 tjedan, u osušenom izmetu na 25oC 30 dana, u vodi školjke i na tlu

nekoliko mjeseci, djelovanjem 70% alkohola na 25oC 3 min., na 100oC 5 min., ultravioletnim zračenjem 1 min. Put prijenosa je fekalno oralnim putem i virus se izlučuje stolicom 1-2 tjedna prije pojave znakova bolesti.

IgM anti-HAV označava akutnu infekciju (pojavljuje se 3 tjedna nakon infekcije – pozitivno u vrijeme pojave simptoma, pozitivan je slijedećih 4-6 tjedana (u 25% do 12 mjeseci) i mogu biti prisutna 6-9 mjeseci nakon početka bolesti. IgG anti-HAV označava prošlu infekciju ili imunost nakon cijepljenja i pojavljuju se gotovo istovremeno s IgM. Nakon bolesti imunost je doživotna.

HbsAg prisutan je u akutnoj i kroničnoj infekciji i detektabilan 1-2 tjedna nakon infekcije, HBeAg pojavljuje se ubrzo nakon HBsAg, pokazatelj je virusne replikacije i infektivnosti, Anti-HBs prisutan je nakon cijepljenja ili HBV-infekcije i nestanka HBsAg (1-3-mj.) te je marker imunosti na HBV, Anti-HBc serološki je marker infekcije HBV, Anti-HBe je marker redukcije infektivnosti i ukazuje na prestanak replikacije.

Heptitis D u hepatocite ulazi uz pomoć HBsAg, pojačava virulenciju HBV, a kontrolira se cijepljenjem protiv HBV.

Anti-HCV protutijela su za dijagnostiku HCV infekcije općenito (pozitivna anti-HCV ne razlikuju akutnu od prošle infekcije i nisu za dijagnostiku akutne faze ). Od infekcije do pojave protutijela prolazi najmanje 4 tjedna (obično 7-8 tjedana, a može i 3-5 mjeseci)

HCV Ag = antigen HCV je za rano određivanje infekcije, HCV Ag-At = kombinirani test za istovremeno određivanje antigena i protutijela, a HCV-RNK (PCR) je ključan za dokaz kroničnog hepatitis i za dijagnostiku akutne faze i praćenje odgovora na antivirusnu terapiju.

Dostupan je i brzi test za anti-HCV iz oralne tekućine, pune krvi, plazme i seruma gdje imamo rezultat za 20 – 40 minuta.

Doc. Snježana Židovec Lepej naglasila je da su molekularne metode važan dio kliničke dijagnostike HCV infekcije, posebice u procjeni eradikacije virusa tj. izlječenja bolesnika, a analiza rezistencije HCV-a na antivirusne lijekove je novo područje kliničke dijagnostike koje se intenzivno razvija. Spomenula je i važnost pravilnog prikupljanja,

uvanja i transporta materijala za molekularnu djagnostiku virusnih hepatitisa. Uzorci krvi mogu se pohraniti na 2-25°C najduže 6 h prije izdvajanja seruma nakon čega se uzorci seruma pohranjuju u sterilnim polipropilenskim epruvetama na -20°C do testiranja. Uzorci krvi mogu se transportirati na 2-25°C unutar vremenskog perioda od 6 h, a uzorci seruma mogu se transportirati na 2-8°C ili smrznuti na -20°C do -80°C. Optimalni volumen uzorka je 2 ml, a uzorak se može pohraniti trajno, bez ograničenja na -80°C.

Psihologinja Maja Erceg nam je približila rad HUHIV centra za psihosocijalnu podršku kojem je cilj olakšati suočavanje i prilagodbu na bolest te poboljšati kvalitetu života osoba koje žive s virusnim hepatitisom te rad Chechpoint centra Zagreb, centra za zdravlje i edukaciju mladih te dobrovoljno, anonimno, povjerljivo i besplatno testiranje na HIV i HCV iz sline koje provode liječnici iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i ostalih suradnih ustanova s kojima je sklopljen ugovor o suradnji uz superviziju Odsjeka za serološku dijagnostiku hepatitisa i HIV-a pri Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu Chechpoint funkcionira unutar HUHIV-a, izvan formalnih zdravstvenih institucija, a otvoren je 03.05.2013. od strane Grada Zagreba i Gradskog ureda za zdravstvo u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević”i Hrvatskim crvenim križem.

Predstavila nam je i mobilnu aplikaciju Sve o hepatitisu koja osim informativnog dijela, aplikacija nudi i interaktivne usluge: kalkulator rizika za hepatitis B i C, mogučnost izravnog kontaktiranja stručnjaka i interaktivni podsjetnik.

Predsjednica Infektološkog društva HUMS – a

Gordana Kičin Ercegovac

Dopredsjednica Infektološkog društva HUMS – a

Ana Tomić

Tajnica Infektološkog društvaHUMS –a

Jasminka Blaha

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail