Izvještaj o Simpoziju “Infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile – rastući problem suvremene medicine”

Dana 24.11.2018. u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu održan je prvi puta Simpozij Infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile – rastući problem suvremene medicine u organizaciji Zavoda za infekcije probavnog trakta Klinike za infektivne bolesti, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za infektivne bolesti, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju, Hrvatskog društva za biosigurnost i biozaštitu i Infektološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara na kojem je sudjelovalo 180 medicinskih sestara i liječnika.

Održana predavanja na Simpoziju bila su:

Postantimikrobijalni kolitis – uvodno predavanje

prim. Boško Desnica, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Crijevna mikrobiota kao vitalan organ

dr. sc. Sanja Pleško, dr. med., Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju, KBC Zagreb

Mikrobiologija, dijagnostika i nadzor Clostridium difficile infekcija

prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Prevencija Clostridium difficile infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi

prof. dr. sc. Ana Budimir, dr. med., Klinički zavod za kliničkui molekularnu mikrobiologiju, KBC Zagreb

Uloga medicinske sestre u zbrinjavanju bolesnika s Clostridium difficile infekcijom

Vera Škec, mag. med. techn., Klinika za infektivne bolesti„Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Epidemiološka obilježja u naših bolesnika s Clostridium difficile infekcijom

Nikolina Bogdanić, dr. med., Karlo Vidović, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Klinička obilježja i liječenje u naših bolesnika s Clostridium difficile infekcijom

doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Nikolina Bogdanić, dr. med., Karlo Vidović, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Liječenje Clostridium difficile infekcije

Davorka Dušek, dr.med., Anja Dragobratović, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Teška komplicirana Clostridium difficile infekcija – prikaz bolesnika

mr. sc. Ninoslava Vicković, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Prehrana i uloga probiotika u prevenciji i liječenju Clostridium difficile infekcije

doc. dr. sc. Marko Brinar, dr. med., Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju, KBC Zagreb

Farmakoekonomika Clostridium difficile infekcija

prim. Boško Desnica, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile, uzročnikom postantimikrobijalnog proljeva su u čitavom svijetu prepoznate kao jedan od rapidno rastućih medicinskih problema.

Zbog rezistencije na uobičajene dezinficijense, pojave hipervirulentnih sojeva i sklonosti recidiviranju u novije vrijeme je C. difficile širom svijeta postao potentan uzročnik infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, koji uzrokuje teške kliničke slike, znatnu smrtnost i rastuće troškove.

Simpozij je održan s ciljem senzibiliziranja i edukacije liječnika i medicinskih sestara svih kliničkih struka te osoba zaduženih za pitanja prevencije bolničkih infekcija.

Predsjednica Infektološkog društva HUM-a

Gordana Kičin Ercegovac, mag. med. techn.

Dopredsjednica Infektološkog društva HUMS-a

Ana Tomić, dipl. med. techn.

Administrativna tajnica Infektološkog društva HUMS-a

Jasminka Blaha

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Izvještaj o 3. Kongresu Infektološkog društva HUMS-a – “Suvremeni koncepti i izazovi za medicinsku sestru i infektologiji”

Od 18. 10. 2018. do 20. 10. 2018. Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u suorganizaciji s Podužnicom Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Klinikom za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Županijskom bolnicom Čakovec održalo je 3. Kongres Suvremeni koncepti i izazovi za medicinsku sestru u infektologiji u Svetom Martinu na Muri.

Sudjelovalo je 80 medicinskih sestara iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, iz Infektoloških centara u Osijeku, Puli, Karlovcu, Požegi, Splitu, Šibeniku Varaždinu i Čakovcu, iz Odjela za hemodijalizu DZ Umag, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u Zagrebu, Doma za odrasle osobe Ljeskovica, Doma za odrasle osobe Zemunik te iz ostalih odjela ŽB Čakovec.

Na samom početku Kongres su pozdravili naš domaćin, gospodin Igor Huhoja, pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo – glavni tehničar ŽB Čakovec Nenad Škvorc, ravnatelj ŽB Čakovec dr. Robert Grudić, pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu magistra sestrinstva Adelka Zoretić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić, tajnica Hrvatske udruge medicinskih sestara magistra sestrinstva, Danijela Miše, predsjednica podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara Međimurske županije, diplomirana medicinska sestra Marija Prekupec te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb međimurske županije dr. Sonja Tošić- Grlač. Zbog nemogućnosti dolaska preko skype veze trebala nas je pozdraviti i prvostupnica sestrinstva Barbara Kolac, glavna sestra Odjela infektologije Županijske bolnice Čakovec koja je imala veliki doprinos u organizaciji Kongresa, međutim zbog tehničkih poteškoća nije bilo moguće uspostaviti vezu.

20. 10. 2018. prije prezentacije postera prisutne je pozdravila voditeljica Odjela infektologije Županijske bolnice Čakovec, dr. Tanja Potočnik – Hunjadi i predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara magistra sestrinstva, Tanja Lupieri.

Predavači Kongresa bili su:

  1. 10. 2018. Uvodna predavanja:

Povijest infektologije Međimurja

Barbara Kolac, bacc. med. techn.

Zbog bolesti Barbar Kolac nije bila u mogućnosti prisustvovati Kongresu, pa je predavanje održao dr. Mahmoud Al –Mufleh.

Povijest sestrinstva u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Zagreb Adelka Zoretić, mag. med. techn.

Predavanja:

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj Prof. dr. sc. Alemka Markotić, dr. med.

Utjecaj sestrinske skrbi na ishod liječenja oboljelih od hemoragijske vrućice Marinka Blatarić, bacc. med. techn

Skrb za osobe zaražene HIV-om u Hrvatskoj

Prof. dr. sc Josip Begovac, dr. med.

Sestrinstvo u susretu starenja osoba inficiranih HIV virusom Željka Rašić, mag. med. techn.

Kapošijev sarkom kod osoba zaraženih HIV-om

Danijela Madjarić, bacc. med. techn.

Zašto trebamo nacionalnu strategiju za kontrolu i prevenciju virusnih hepatitisa Prof.dr.sc. Adrijana Vince, dr.med.

Hepatitis A – novi izazovi s kojima se susrećemo

Marica Trogrlić, mag. med. techn.

Sestrinska skrb i liječenje kroničnog hepatitisa C u Klinici za infektologiju

KBC Split -postignuća i planovi za budućnost

Ana Knezović, mag. med. techn

Prva bolest se vraća?

Daniela Orešković Levar, bacc. med. techn.

Cistična fibroza – kolonizacija izvanbolničkim sojem MRS-a – prikaz bolesnika Nikolina Bedeković, bacc. med. techn., Mareka Šain Tuka, bacc. med. techn.

Prosvjećenost roditelja o pneumokoknom cjepivu

Ana Čučić, mag. med. techn.

Specifičnosti u radu s infektološkim bolesnicima

Jasmina Ceilinger, bacc. med. techn., Janja Fegeš, med. sestra

Prevencija širenja multirezistentnih gram – negativnih bakterija Marija Čulo, mag. med. techn.

Tijek i ishod bolesti pacijenata sa postantimikrobnom dijarejom uzrokovanom

toxinom Clostridium difficille

Vesna Šalig, bacc. med. techn., Mihaela Vrhovski, bacc. med. techn.

Ozljede oštrim predmetima

Renata Đimoti, mag. med. techn.

Predavanje Rotavirusne infekcije djece liječene na odjelu za pedijatriju ŽB Čakovec u dvogodišnjem razdoblju Dijane Farkaš, mag. med. techn. nije održano zbog nemogućnosti dolaska kolegice na Kongres.

20.10. 2018.

Prezentacije postera:

Zdravstvena njega promjena kože uzrokovanih virusom herpes zostera

Jelena Brajo, bacc. med. techn., Kopecki Valerija, bacc. med. techn.,

Lana Bohmec, bacc. med. techn., Vesna Gregurinčić bacc. med. techn.

Prevencija nozokomijalnog prijenosa infekcije uzrokovane bakterijom

Clostridium difficile

Verica Škec, mag. med. techn., Vesna Žegrec, bacc. med. techn

Epidemiološka i klinička obilježja bolnički liječenih pacijenata oboljelih od proljeva uzrokovanog bakterijom Clostridium difficile

Martina Šuk, dipl. med. techn.

Sestrinska skrb za pacijenta nakon ugriza zmije otrovnice Ivana Vrdoljak, bacc. med. techn.

Sestrinska skrb za pacijenta nakon ugriza pauka Crne udovice Tea Peroš, bacc. med. techn.

Konatalna CMV infekcija rizični čimbenik za razvoj epilepsije – prikaz bolesnika Sandra Ježovita, bacc. med.techn

Zbrinjavanje djeteta oboljelog od hipertoksičnog hripavca – prikaz slučaja

Ana Lukenda, bacc. med. techn., Marija Balen, med. sestra,

Anđelka Budrović, mag.med.techn.

Zaključci 3. Kongresa Infektološkog društva HUMS-a bili su:

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (HVBS) u Hrvatskoj se javlja sporadično i epidemijski od 1952. g. do danas. Tijekom 2017. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj zaprimio je 389 prijava oboljelih od HVBS-a od toga u Klinici za infektivne bolesti hospitalizirano je 152 bolesnika pod dijagnozom HVBS-a, a laboratorijski potvrđeno njih 60. 76% bolesnika su bili muškarci, a 93% bolesnika je bilo inficirano virusom Puumala. Prema sestrinskoj kategorizaciji, većina bolesnika po prijemu je bila u 1. kategoriji, 15% bolesnika u drugoj kategoriji dok je 9% bez podataka, a sestrinska i liječnička kategorizacija u najvećem dijelu se podudaraju.

Kvaliteta kategorizicije bolesnika i sestrinske dokumentacije temeljitija je,preciznija, objektiv nija i točnija što je edukacija sestara na pojedinom odjelu veća. Kvaliteti vođenja sestrinske dokumentacije doprinosi informatizacija iste, olakšavajući sestrama unos podataka, analizu istih i daljnja znanstvena istraživanja u području sestrinstva.

Uz novu antiretrovirusnu terapiju HIV bolest smatra se kroničnom, a ne smrtonosnom bolesti, pa je ideja o starenju s ovom bolešću iz teorije promaknuta u stvarnost i donosi nove izazove u skrbi za te pacijente.

Od 90 novootkrivenih HIV pozitivnih osoba u Hrvatskoj u 2018. godini 92% je muškaraca (81% MSM populacija), a ukupno u skrbi 2018. je 1200 HIV pozitivnih osoba.

Kapošijev sarkom (vaskularni tumor koji je etiološki povezan sa humanim herpes virusom 8) .

jedna je od najčešćih neoplazmi koja se povezuje sa sindromom stečene imunodeficijencije.

Iako se pojavljuje u svih rizični skupina za nastanak HIV infekcije, najčešće se pojavljuje u homoseksualnih ili biseksualnih muškaraca.

Prema procjenama baziranim na studiji o globalnoj proširenosti bolesti (SZO) virusni hepatitisi su uzrokom 1.3 miliona ljudi smrti svake godine, što premašuje smrtnost od HIV/AIDS-a, malarije and tuberkuloze, tako da virusni hepatitisi predstavljaju sedmi uzrok smrtnosti globalno stoga predstavaljaju veliki javnozdravstveni problem. Cilj globalne strategije o virusnim hepatitisima SZO do 2030. godine je otkriti 90% zaraženih i omogućiti im liječenje, te istovremeno smanjiti smrtnost od virusnih hepatitisa za 65%, a velika uloga u tome daje se liječnicima i medicinskim sestrama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Od 2016. godine pa do danas u zemljama Europe bilježi se porast oboljelih od hepatitisa A, a među oboljelima 76% su muškarci MSM populacije. U Hrvatskoj je 2017. godine prema podacima HZJZ prijavljeno 25 oboljelih (60% muškaraca i 40% žena), stoga je podizanje svijesti o širenju ove bolesti u rizičnim skupinama te cijepljenje kontakata i rizičnih skupina važan zadatak zdravstvenih djelatnika.

Od 2015. godine na tržištu postoje direktno djelujući antivirusni lijekovi (DAA) sa malo nuspojava, kojima je skraćeno vrijeme trajanja terapije, a hepatitis C postaje izliječiva bolest, čime je povećano i zadovoljstvo i kvaliteta života pacijenata.

Zbog problema sve manje procijepljenosti u zadnjih šest godina, čak ispod 50% u nekim županijama (umjesto minimalno 95%) dolazi do ponovne pojave prve bolesti tj. ospica Posebnu pažnju treba usmjeriti na visokorizične skupine poput migranata, marginalne populacije i odrasle osobe koje putuju u područja s endemskim ospicama.

U prvih osam mjeseci 2017. g. u zemljama EU/EEA umrlo je 30 osoba od ospica, a oboljelo ih je gotovo 10.000. Naglašava se važnost redovitog i kontinuiranog cijepljenja kako bi se izgledi za epidemiju ospica sveli na minimum.

Još jedna životno ugrožavajuća zarazna bolest djece zbog istog problema je i pertussis (hripavac). Česte komplikacije su atelektaze i pneumonije, dok su nešto rjeđi slučajevi

encefalopatije s poremećajem svijesti, konvulzijama, respiracijskom insuficijencijom itd. Osim suportivne terapije i primjene Eritromicina u posljednje vrijeme se u nekim slučajevima provodi eksangvinotransfuzija kako bi se smanjila iznimno velika leukocitna masa.

Cistična fibroza je kronična, i smrtonosna bolesti sa širokim spektrom simptoma koja se u 80% slučajeva otkrije u prve četiri godine života.

Izvanbolnički soj MRSA-e virulentniji je od bolničkog soja MRSA-e, brzina rasta im je veća i brže se šire među bolesnicima zbog brže prilagodbe na domaćina.

U svrhu uspješne kontrole bolesti, te postizanja što boljih rezultata, prijeko je potrebno racionalno ulaganje u kontinuiranu edukaciju svih profila zdravstvenih djelatnika, koji će svoje znanje i vještine prenijeti na bolesnike, uz neizostavnu psihološku potporu kako djeci tako i roditeljima i/ili starateljima.

Streptococcus pneumoniae uzročnik je neinvazivnih bolesti poput sinusitisa, upale srednjeg uha i upale pluća, međutim uzrokuje i vrlo teška i ponekad po život opasna oboljenja (okultna bakterijemija, bakterijemična pneumonija i gnojni meningitis) pa je pozitivna vijest da od 2019. godine pneumokokno cjepivo ulazi u obavezni kalendar cijepljenja.

Zbog sve veće pojavnosti multiplorezistentnih mikroorganizama, a zbog nedostatka izolacija zbrinjavanje ovakvih bolesnika postaje veliki izazov za osoblje stoga se naglašava važnost provedbe standardnih mjera zaštite, posebice “Pet trenutaka za higijenu ruku” uz uključenje u edukaciju svih koji skrbe o pacijentu (obitelj, skrbnici..) te edukacija samog pacijenta.

Prijava ozljeda oštrim predmetom još uvijek je na nekim radilištima nezadovoljavajuća, stoga je nužno provesti edukaciju o važnosti prijavljivanja ozljeda zbog pravovremene primjene odgovarajućih postekspozicijskih mjera. Također treba promovirati primjenu standardnih mjera zaštite te osigurati rad na siguran način uporabom sredstava s zaštitnim mehanizmom.

Obzirom na sve veću pojavu postantimikrobnih proljeva uzrokovanih toxinom Clostridium difficile koji predstavlja široki spektar kliničkih manifestacija, od asimptomatske kolonizacije,

blažih oblika dijarejalne bolesti, pseudomembranoznog kolitisa pa sve do fulminantne bolesti s razvojem toksičnog megakolona daje se na važnosti edukaciji zdravstvenog i nezdravstvenog bolničkog osoblja, samih pacijenata i njima bliskih osoba (posjeta, ukućana..) o sprečavanju prenošenja toxina koji u okolišu mogu preživjeti i do 5 mjeseci u obliku spora, kako bi se nozokomijalni prijenos C. difficile infekcija (CDI) sveo na najmanu moguću mjeru.

Obzirom na ozbiljnost otrovanja kojeg može uzrokovati, Vipera ammodytes predstavlja najopasniju europsku zmiju otrovnicu. Edem, crvenilo i krvni podljev na mjestu ugriza pojavljuju se uglavnom unutar dva do četiri sata od ugriza te su to klinički znakovi koje koristimo za razlikovanje ugriza otrovnih zmija od neotrovnih. U južnoj Hrvatskoj zmijski ugrizi najčešće se događaju u vrijeme toplih proljetnih i ljetnih mjeseci i relativno su česti, stoga je potrebno pravovremeno klinički procijeniti lokalne i sustavne manifestacije otrovanja, te u slučajevima srednje teške i teške kliničke slike ofidizma primijeniti specifični antiviperini serum i sve mjere intenzivnog liječenja i sestrinske skrbi.

Pauk Crna udovica je najotrovniji europski pauk, karakterističan za zadarsko područje, Sjevernu Dalmaciju i priobalna područja, a opasna je samo ženka. Do pojave prvih simptoma je potrebno oko sat vremena – bol koja se najčešće širi u regionalne limfne čvorove, u područje trbuha, bedara, potkoljenica te jaka bol i stezanje u prsnom košu. Liječenje je simptomatsko (analgetici, miorelaksatori i kalcij glukonat) i specifično davanjem antilatrodektičnog seruma (prvo probni serum s.c., a zatim ostatak seruma i.m.). kako Crna udovica obitava oko kuća, u vrtovima i suhozidovima u ljetnim mjesecima važno je provoditi prevenciju ugriza zdravstvenim odgojem i edukacijom stanovništva.

CMV infekcija najučestalija je prirođena virusna infekcija i glavni je uzrok oštećenja mozga u perinatalnom razdoblju te za posljedicu može imati neki trajni neurološki poremećaj, zbog nastanka encefalitisa ili zbog razvojnih oštećenja. Medicinske sestre imaju značajan doprinos u svim fazama i segmentima zbrinjavanja takvih pacijenta te moraju kontinuirano usvajati nova znanja u svrhu povećanja stupnja kvalitete provedene njege, ali i stupnja kvalitete života.

U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu u Zavodu za urogenitalne infekcije u 2017. godini od ukupno 496 hospitalizacija, 82 su se odnosile na infekcije uzrokovane herpes zoster virusom, a najveći dio bolesnika bio je hospitaliziran u mjesecu kolovozu. Važnost specifičnih znanja medicinskih sestara važno je zbog sprečavanja sekundarne infekcije i pogoršanja osnovne bolesti, edukacije pacijenata/obitelji o njezi kožnih promjena, pravilnoj njezi istih poradi što bržeg zacjeljenja te utjecaju na samopercepciju bolesnika uz minimalan osjet boli.

20. 10. 2018. nakon prezentacija postera održana je Godišnja skupština Infektološkog društva HUMS-a,

Po završetku službenog dijela Kongresa organiziran je izlet u OPG Hažić i na farmu jelena.

Predsjednica Infektološkog društva HUMS-a

Gordana Kičin Ercegovac, mag. med. techn.

Dopredsjednica Infektološkog društva HUMS-a

Ana Tomić, dipl. med. techn.

Administrativna tajnica Infektološkog društva HUMS-a

Jasminka Blaha

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Stručni skup povodom obilježavanja Svjetskog dana HIV-a

IZVJEŠTAJ SA SIMPOZIJA POVODOM OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA HIV-a/AIDSA-A

HIV – AKTUALNE TEME DANAS

1. prosinca 2018. godine Infektološko društvo HUMS-a u suradnji s Podružnicom HUMS-a Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Zavodom za infekcije imunokompromitiranih bolesnika, Referentnim centrom za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om, Klinikom za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević održalo je Stručni skup povodom obilježavanja Svjetskog dana HIV-a, HIV – aktualne teme danas.

Cilj ovog Stručnog skupa bio je prikaz aktualnosti i velikih noviteta u liječenju i zbrinjavanju oboljelih od HIV-a te razmjena iskustava dobre prakse u svakodnevnom radu s takvim bolesnicima.

Na Kongresu je sudjelovalo 100 medicinskih sestara i tehničara iz Infektoloških centara diljem cijele Hrvatske (Zadar, Karlovac, Split), medicinske sestre iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Kliničke bolnice Dubrava, Stomatološke poliklinike Perkovčeva, Doma zdravlja Centar, učenici Škole za medicinske sestre Mlinarska, te učenici Primaljske škole škole.

Podršku ovom Kongresu dale su Slava Šepec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara, Marija Gilja, dopredsjednica HUMS-a, Adelka Zoretić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Predavači Stručnog skupa bili su:

Prof. dr. sc. Josip Begovac, dr. med.

Zaraza HIV-om: Što je aktualno 2018.godine? Prim. Šime Zekan, dr. med.

Aktualne spolne bolesti kod osoba zaraženih HIV-om

Ivana Javorić, bacc. med. techn.

Postekspozicijska profilaksa

Radionica Mediva – Maja Radošević

Sigurna primjena intravenozne terapije

Danijela Debogović, mag. med. techn.

Trudnoća i HIV infekcja u Republici Hrvatskoj

Željka Rašić, mag. med. techn.

Izazovi sestrinske skrbi za starije osobe inficirane HIV virusom

Tomislav Beganović, predsjednik udruge HUHIV

HUHIV – jučer, danas, sutra

Zaključci Stručnog skupa bili su:

  • Trenutno u svijetu 36.7 milijuna ljudi živi s HIV-om
  • • U Hrvatskoj ukupno do sada kod 1618 osoba dijagnosticirana je infekcija HIV-om, godišnje je oko 90 novih slučajeva oboljelih, a najveći postotak istih je među MSM populacijom
  • • Dostupnost PREP terapije prije, tijekom i nakon nezaštićenih spolnih odnosa uvelike smanjuje vjerojatnost zaraze virusom HIV-a
  • • EmERGE mobilna aplikacija unapređuje kvalitetu skrbi za oboljele te olakšava komunikaciju između pacijenta, liječnika i medicinske sestre
  • Ponašanje koje dovodi u rizik za infekciju HIV-om dovodi i do drugih „klasičnih“ spolno prenosivih bolesti, te je potrebno organizirati savjetovanje, dijagnostiku i liječenje na jednom mjestu
  • Postekspozicijska profilaksa antiretrovirusnim lijekovima primjenjuje se sa svrhom prevencije zaraze HIV-om nakon rizičnog izlaganja
  • Skrb za HIV pozitivnu trudnicu i rodilju u Hrvatskoj nažalost, zbog prisutne stigme, još uvijek nije dovoljno razvijena, ostaje puno prostora za unapređenje
  • Zbog sve većeg uspjeha u liječenju, udio bolesnika s HIV-om u starijoj dobnoj skupini je u porastu, a to predstavlja nove izazove u pristupu i organizaciji skrbi
  • U kontekstu borbe protiv HIV-a važna je organizacija civilnog društva (OCD) u javnom zdravstvu kao nadopuna i podrška zdravstvenom sustavu u onim segmentima koje je teže zahvatiti

Na kraju svih predavanja prisutnima su podijeljeni evaluacijski upitnici te je temeljem analize istih, predavanje prim. Šime Zekana, dr. med., Aktualne spolne bolesti kod osoba zaraženih HIV-om od strane većine anketiranih ocijenjeno kao najzanimljivije.

Predsjednica infektološkog društva HUMS-a

Gordana Kičin Ercegovac, mag. med. techn.

Dopredsjednica infektološkog društva HUMS-a

Ana Tomić, dipl. med. techn.

Administrativna tajnica

Jasminka Blaha

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Izvještaj sa tečaja III kategorije Što medicinska sestra treba znati o hepatitisu?

Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS) u suradnji sa Podružnicom HUMS – a Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Zagreb te Hrvatskim liječničkim zborom, Sekcijom za virusne hepatitise održalo je 2. tečaj III kategorije „Što medicinska sestra treba znati o hepatitisima?“. Tečaj je održan 16. ožujka 2018. godine u velikoj predavaonici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Na samom početku skup su pozdravile: ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” prof.dr.sc. Alemka Markotić dr. med., pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo magistra sestrinstva Adelka Zoretić, tajnica Hrvatske udruge medicinskih sestara magistra sestrinstva Danijela Miše i predsjednica povjerenstva za stručni nadzor Hrvatske komore medicinskih sestara i medicinskih tehničara magistra sestrinstva Ana Ljubas.

Na tečaju je sudjelovalo 90 medicinskih sestara i tehničara iz cijele Hrvatske iz različitih zdravstvenih ustanova: Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Dom zdravlja centar, Dom zdravlja istok – dijaliza, Dječja bolnica Srebrnjak, Psihijatrijska bolnice Vrapče, Opća bonica Pula, Opća bolnice Gospić, Stomatološka poliklinika Zagreb – Perkovčeva, privatna dentalna ordinacija Gračani, privatna Dermatološka poliklinika u Zagrebu, studenti Zdravstvenog veleučilišta, nastavnici i učenici škola za medicinske sestre Vrapče, Mlinarska, te učenici primaljske škole u Vinogradskoj.

Virusni hepatitisi su zarazne bolesti koje predstavljaju veliki javnozdravstveni problem te predstavljaju sedmi uzrok smrtnosti globalno.

Cilj tečaja bio je pružiti osnovna znanja te novosti i izazove u području virusnih hepatitisa od trenutnog stanja, akcijskog plana, njihove kontrole, liječenja, cijepljenja, profilakse, skrbi za oboljele te njihovo praćenje, dijagnostiku, pretrage i psihosocijalni aspekt skrbi te suradnju zdravstvenog sustava s civilnim društvom. Zbog izrazito velikog interesa tečaj je ponovljen.

Predavači simpozija bili su:

Prof. dr. sc. A. Vince: Akcijski plan za kontrolu virusnih hepatitisa

Dr. D. Dušek: Liječenje virusnih hepatitisa – NEKADA I SADA

Dr. sc. N. Papić: Cijepljenje zdravstvenih radnika i postekspozicijska profilaksa

M.Trogrlić, bacc.med.techn.: Skrb za bolesnika oboljelog od kroničnog hepatitisa na odjelu i u Dnevnoj bolnici

V.Vilček, bacc.med. techn.: Praćenje bolesnika kroz hepatalnu ambulantu

Dr. sc. I. Kurelac: Neinvazivno određivanje stadija fibroze i steatoze jetre

Prim. Dr.sc. O. Đaković Rode: Serološka dijagnostika virusnih hepatitisa s osvrtom na značenje brze dijagnostike

Doc. Dr. sc. Židovec Lepej: Molekularna dijagnostika virusnih hepatitisa

Psihologinja M. Erceg: Psihosocijalni aspekti skrbi za oboljele od virusnog hepatitisa

Prof. Vince Adrijana je naglasila kako je u zadnjih 10 godina mortalitet od HIV-a, malarije i tuberkuloze u padu, a od hepatitisa C i B u porastu sa 1,4 miliona smrti u 2015. godini što uključuje i cirozu i hepatocelularni karcinom, dok istovremeno imamo velika medicinska postignuća na području prevencije i terapije (cjepivo protiv hepatitisa B i 95-100% učinkovita terapija protiv hepatitisa C (DAA). Procjenjeno je da je globalno 2015. godine 700 000 ljudi sa kroničnom HCV infekcijom nije u tretmanu, da 257 mil. ljudi živi sa B hepatitisom (od toga 68% u Africi), a kronična HBV infekcija u djece starije od 5 godina cijepljenjem je smanjena sa 4,7% na 1,3%.

U Hrvatskoj imamo dobru organizaciju službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, dobru medicinsku skrb za bolesnika (dijagnostika, liječenje) te dugogodišnju suradnju s civilnim udrugama i udrugama oboljelih. Od 1993.-2016. je dijagnosticirano oko 7200 anti-HCV pozitivnih (broj novoprijavljenih), a broj liječenih bio je 4200. Glavni problem je u velikom broju nedijagnosticiranih (oko 20.000 viremičnih pacijenata prema epidemiološkim procjenama).

Dr. Dušek Davorka je također istaknula revoluciju u liječenju kroničnog hepatitisa C novim tzv. pametnim lijekovima odnosno direktno djelujućim antivirusnim lijekovima (DAA) kojom je izliječenje veće od 95%, sa malo nus pojava, a liječenje je kratkotrajno (od 12-24 tjedna). Međutim veliki problem je još uvijek značajan broj nedijagnosticiranih i neliječenih bolesnika.

Dr. Papić Neven nam je približio problem neprijavljivanja ubodnih incidenata (70% zdravstvenih radnika ima ubodni incident u godini dana, prosječno 2x godišnje, a 10-30% ubodnih incidenata je prijavljeno), a globalna procjena infekcija povezanih s ubodnim incidentima u zdravstvenih radnika je 40% HCV, 37% HBV i 4% HIV.

Broj infekcija u zdravstvenih radnika smanjen za 95% od uvođenja cijepljenja 1982. godine, a od 1995. je uvedeno obavezno cijepljenje zdravstvenih djelatnika, 1999. godine uvedeno je obvezno cijepljenje djece u šestom razredu osnovne škole, a 2007. godine univerzalno cijepljenje u novorođenačkoj dobi.

Važno je Anti-HBs provjeriti 1-2mj nakon završetka cjepljenja (nakon 3. doze), a nikako ne kasnije. Godinama nakon cijepljenja pada titar anti-HBs, a 60% cijepljenjih ima nedetektabilan anti-HBs titar 9-15 godina nakon cijepljenja, ali kod ekspozicije HBV razvit će “buster” odgovor i biti će zaštićeni od infekcije. Negativan anti-HBs godinama nakon cijepljenja može biti i znak da je osoba non-responder. Tada treba ponoviti 3 doze cijepljenja i nakon primljenih 6 doza cjepiva 95% cijepljenih imati će detektabilan titar anti-HBs. Non-responderi smatraju se nezaštićenim od HBV infekcije u slučaju ekspozicije i tada se daju imunoglobulini 2x, a kod njih također treba provjeriti i HbsAg.

Cijepljenje nije kontraindicirano u osoba s autoimunim bolestima, trudnica, osoba s multiplom sklerozom, GBS, i drugim kroničnim bolestima, osim u slučajevima alergije na komponente cijepiva koje su rijetke jer se cjepivo proizvodi na pekarskom kvascu i nije povezano s GBS, neurološkim bolestima, alopecijom, DM, RA i autoimunim bolestima.

Može se odgoditi u osoba sa teškom bolesti.

Prvostupnica sestrinstva Marica Trogrlić nam je približila skrb za bolesnika oboljelog od kroničnog hepatitisa na odjelu i kroz dnevnu bolnicu koja je usmjerena na edukaciju oboljelog i njegove obitelji, pružanju podrške i sudjelovanju u dijagnostičkoj obradi pacijenta te primjeni ordinirane terapije, praćenju nuspojava i edukaciji o primjeni lijeka.

Prvostupnica sestrinstva Vesna Vilček prikazala nam kako funkcionira praćenje bolesnika kroz hepatalnu ambulantu te koja je uloga medicinske sestre koja tamo radi , a to je naručivanje bolesnika na preglede, prijam bolesnika u ambulantu, davanje uputa o dijagnostičkoj obradi, pružanje podrške oboljelom i obitelji, edukacija i savjetovanje o potrebnoj promjeni načina života i ponašanja bolesnika, pomoć kod prikupljanja dokumentacije potrebne kao prijedlog HZZO-u za odobrenje th. za liječenje hepatitisa C, primjena th. te edukacija o načinu čuvanja i samo-primjeni th., evidentiranje nuspojava liječenja i motivacija bolesnika za liječenje i primjenu odgovornog zdravstvenog ponašanja.

Dr. Kurelac Ivan nam je opisao neinvazivnu metodu procjene stadija fibroze jetre, na principu mjerenja elastičnosti jetre (fibroscan ili fibroelastografija). Uzv mjeri brzinu putovanja vala kroz 4 cm jetrenog tkiva (brži je ako je tvrdoća veća, a ako je jetra mekana i elastična, val putuje sporije prema njenoj dubini). Izvodi se 10 mjerenja i uzima medijan. Vrijednost je izražena u kPa i korelira se referentnim vrijednostima za razne stupnjeve fibroze, da bi se odredio stadij fibroze. Nalaz manji od 3,5 kpa pouzdano govori za odsustvo fibroze, od 3,5 do 12,5 ukazuje na fibrozu od blage, preko umjerene do ozbiljne, te iznad 12,5 na cirozu jetre. Dokaz pogoršanja stadija fibroze je razlika u mjerenju od bar 25% vrijednosti ( kpa) između dva različita mjerenja.

Prednosti fibroelastografije naspram bijopsije jetre su cijena, odsustvo komplikacija, mogućnost ponavljanja,identifikacija bolesnika s kroničnim hepatitisom bez fibroze, neinvazivnost, potvrda ciroze dok još drugi parametri nisu uvjerljivi (UZV, trc, protrombinsko vrijeme, albumini, bilirubin te klinička slika) te mogućnost bržeg uključivanja bolesnika u terapijske protokole.

Doc. Oktavija Đaković Rode, govorila nam je o serološkoj dijagnostici hepatitisa te spomenula ponovnu epidemiju A hepatitisa u Europi. Hepatitis A je otporan na 56oC 30 min,

na sobnoj temperaturi 1 tjedan, u osušenom izmetu na 25oC 30 dana, u vodi školjke i na tlu

nekoliko mjeseci, djelovanjem 70% alkohola na 25oC 3 min., na 100oC 5 min., ultravioletnim zračenjem 1 min. Put prijenosa je fekalno oralnim putem i virus se izlučuje stolicom 1-2 tjedna prije pojave znakova bolesti.

IgM anti-HAV označava akutnu infekciju (pojavljuje se 3 tjedna nakon infekcije – pozitivno u vrijeme pojave simptoma, pozitivan je slijedećih 4-6 tjedana (u 25% do 12 mjeseci) i mogu biti prisutna 6-9 mjeseci nakon početka bolesti. IgG anti-HAV označava prošlu infekciju ili imunost nakon cijepljenja i pojavljuju se gotovo istovremeno s IgM. Nakon bolesti imunost je doživotna.

HbsAg prisutan je u akutnoj i kroničnoj infekciji i detektabilan 1-2 tjedna nakon infekcije, HBeAg pojavljuje se ubrzo nakon HBsAg, pokazatelj je virusne replikacije i infektivnosti, Anti-HBs prisutan je nakon cijepljenja ili HBV-infekcije i nestanka HBsAg (1-3-mj.) te je marker imunosti na HBV, Anti-HBc serološki je marker infekcije HBV, Anti-HBe je marker redukcije infektivnosti i ukazuje na prestanak replikacije.

Heptitis D u hepatocite ulazi uz pomoć HBsAg, pojačava virulenciju HBV, a kontrolira se cijepljenjem protiv HBV.

Anti-HCV protutijela su za dijagnostiku HCV infekcije općenito (pozitivna anti-HCV ne razlikuju akutnu od prošle infekcije i nisu za dijagnostiku akutne faze ). Od infekcije do pojave protutijela prolazi najmanje 4 tjedna (obično 7-8 tjedana, a može i 3-5 mjeseci)

HCV Ag = antigen HCV je za rano određivanje infekcije, HCV Ag-At = kombinirani test za istovremeno određivanje antigena i protutijela, a HCV-RNK (PCR) je ključan za dokaz kroničnog hepatitis i za dijagnostiku akutne faze i praćenje odgovora na antivirusnu terapiju.

Dostupan je i brzi test za anti-HCV iz oralne tekućine, pune krvi, plazme i seruma gdje imamo rezultat za 20 – 40 minuta.

Doc. Snježana Židovec Lepej naglasila je da su molekularne metode važan dio kliničke dijagnostike HCV infekcije, posebice u procjeni eradikacije virusa tj. izlječenja bolesnika, a analiza rezistencije HCV-a na antivirusne lijekove je novo područje kliničke dijagnostike koje se intenzivno razvija. Spomenula je i važnost pravilnog prikupljanja,

uvanja i transporta materijala za molekularnu djagnostiku virusnih hepatitisa. Uzorci krvi mogu se pohraniti na 2-25°C najduže 6 h prije izdvajanja seruma nakon čega se uzorci seruma pohranjuju u sterilnim polipropilenskim epruvetama na -20°C do testiranja. Uzorci krvi mogu se transportirati na 2-25°C unutar vremenskog perioda od 6 h, a uzorci seruma mogu se transportirati na 2-8°C ili smrznuti na -20°C do -80°C. Optimalni volumen uzorka je 2 ml, a uzorak se može pohraniti trajno, bez ograničenja na -80°C.

Psihologinja Maja Erceg nam je približila rad HUHIV centra za psihosocijalnu podršku kojem je cilj olakšati suočavanje i prilagodbu na bolest te poboljšati kvalitetu života osoba koje žive s virusnim hepatitisom te rad Chechpoint centra Zagreb, centra za zdravlje i edukaciju mladih te dobrovoljno, anonimno, povjerljivo i besplatno testiranje na HIV i HCV iz sline koje provode liječnici iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i ostalih suradnih ustanova s kojima je sklopljen ugovor o suradnji uz superviziju Odsjeka za serološku dijagnostiku hepatitisa i HIV-a pri Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu Chechpoint funkcionira unutar HUHIV-a, izvan formalnih zdravstvenih institucija, a otvoren je 03.05.2013. od strane Grada Zagreba i Gradskog ureda za zdravstvo u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević”i Hrvatskim crvenim križem.

Predstavila nam je i mobilnu aplikaciju Sve o hepatitisu koja osim informativnog dijela, aplikacija nudi i interaktivne usluge: kalkulator rizika za hepatitis B i C, mogučnost izravnog kontaktiranja stručnjaka i interaktivni podsjetnik.

Predsjednica Infektološkog društva HUMS – a

Gordana Kičin Ercegovac

Dopredsjednica Infektološkog društva HUMS – a

Ana Tomić

Tajnica Infektološkog društvaHUMS –a

Jasminka Blaha

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Izvještaj o tečaju III kategorije “Što medicinska sestra treba znati o hepatitisu”

Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS) u suradnji sa Podružnicom HUMS – a Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Zagreb te Hrvatskim liječničkim zborom, Sekcijom za virusne hepatitise održalo je Tečaj III kategorije „Što medicinska sestra treba znati o hepatitisima?“. Tečaj je održan 11. studenog 2017. godine u velikoj predavaonici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Na tečaju je sudjelovalo 160 medicinskih sestara i tehničara iz Infektivne Klinike „Dr. Fran Mihaljević“, iz raznih infektoloških centara Hrvatske: Sisak, Pula, Karlovac, Šibenik, Split, Dubrovnik, Osijek, Slavonski Brod, Bjelovar, Požega te sestre za bolničke infekcije iz Pule, Slavonskog Broda i iz KB Merkura, sestre iz domova zdravlja u Zagrebu, nastavnici i učenici škola za medicinske sestre Vrapče i Mlinarska, kolegice iz Kliničke bolnice Merkur, Specijalne bolnice za plućne bolesti „Rokfellerova“, Klinike za dječje bolesti Zagreb, Centra za rehabilitaciju Stančić i Stomatološke poliklinike Zagreb (Perkovčeva).

Virusni hepatitisi su zarazne bolesti koje predstavljaju veliki javnozdravstveni problem te prema procjenama baziranim na studiji o globalnoj proširenosti bolesti uzrokom su 1.3 miliona smrtnih slučajeva svake godine, tako da predstavljaju sedmi uzrok smrtnosti globalno.

Cilj tečaja bio je pružiti osnovna znanja te novosti i izazove u području virusnih hepatitisa od trenutnog stanja, akcijskog plana, njihove kontrole, liječenja, cijepljenja, profilakse, skrbi za oboljele te njihovo praćenje, dijagnostiku, pretrage i psihosocijalni aspekt skrbi te suradnju zdravstvenog sustava s civilnim društvom.

Skup su na samom početku pozdravili predstojnik Klinike prof. Begovac, pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo Adelka Zoretić, magistra sestrinstva i pročelnica Zavoda za infekcije probavnog sustava (odjel za virusni hepatitis) prof. Vince. Zahvaljujemo svim predavačima i sudionicima stručnog skupa!

Predsjednica infektološkog društva HUMS – a

Gordana Kičin Ercegovac

Dopredsjednica infektološkog društva HUMS – a

Ana Tomić

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail