Izvještaj o Simpoziju “Infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile – rastući problem suvremene medicine”

Dana 24.11.2018. u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu održan je prvi puta Simpozij Infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile – rastući problem suvremene medicine u organizaciji Zavoda za infekcije probavnog trakta Klinike za infektivne bolesti, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za infektivne bolesti, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju, Hrvatskog društva za biosigurnost i biozaštitu i Infektološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara na kojem je sudjelovalo 180 medicinskih sestara i liječnika.

Održana predavanja na Simpoziju bila su:

Postantimikrobijalni kolitis – uvodno predavanje

prim. Boško Desnica, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Crijevna mikrobiota kao vitalan organ

dr. sc. Sanja Pleško, dr. med., Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju, KBC Zagreb

Mikrobiologija, dijagnostika i nadzor Clostridium difficile infekcija

prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Prevencija Clostridium difficile infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi

prof. dr. sc. Ana Budimir, dr. med., Klinički zavod za kliničkui molekularnu mikrobiologiju, KBC Zagreb

Uloga medicinske sestre u zbrinjavanju bolesnika s Clostridium difficile infekcijom

Vera Škec, mag. med. techn., Klinika za infektivne bolesti„Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Epidemiološka obilježja u naših bolesnika s Clostridium difficile infekcijom

Nikolina Bogdanić, dr. med., Karlo Vidović, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Klinička obilježja i liječenje u naših bolesnika s Clostridium difficile infekcijom

doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Nikolina Bogdanić, dr. med., Karlo Vidović, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Liječenje Clostridium difficile infekcije

Davorka Dušek, dr.med., Anja Dragobratović, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Teška komplicirana Clostridium difficile infekcija – prikaz bolesnika

mr. sc. Ninoslava Vicković, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Prehrana i uloga probiotika u prevenciji i liječenju Clostridium difficile infekcije

doc. dr. sc. Marko Brinar, dr. med., Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju, KBC Zagreb

Farmakoekonomika Clostridium difficile infekcija

prim. Boško Desnica, dr. med., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Infekcije uzrokovane bakterijom Clostridium difficile, uzročnikom postantimikrobijalnog proljeva su u čitavom svijetu prepoznate kao jedan od rapidno rastućih medicinskih problema.

Zbog rezistencije na uobičajene dezinficijense, pojave hipervirulentnih sojeva i sklonosti recidiviranju u novije vrijeme je C. difficile širom svijeta postao potentan uzročnik infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, koji uzrokuje teške kliničke slike, znatnu smrtnost i rastuće troškove.

Simpozij je održan s ciljem senzibiliziranja i edukacije liječnika i medicinskih sestara svih kliničkih struka te osoba zaduženih za pitanja prevencije bolničkih infekcija.

Predsjednica Infektološkog društva HUM-a

Gordana Kičin Ercegovac, mag. med. techn.

Dopredsjednica Infektološkog društva HUMS-a

Ana Tomić, dipl. med. techn.

Administrativna tajnica Infektološkog društva HUMS-a

Jasminka Blaha

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Izvještaj o 3. Kongresu Infektološkog društva HUMS-a – “Suvremeni koncepti i izazovi za medicinsku sestru i infektologiji”

Od 18. 10. 2018. do 20. 10. 2018. Infektološko društvo Hrvatske udruge medicinskih sestara u suorganizaciji s Podužnicom Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Klinikom za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Županijskom bolnicom Čakovec održalo je 3. Kongres Suvremeni koncepti i izazovi za medicinsku sestru u infektologiji u Svetom Martinu na Muri.

Sudjelovalo je 80 medicinskih sestara iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, iz Infektoloških centara u Osijeku, Puli, Karlovcu, Požegi, Splitu, Šibeniku Varaždinu i Čakovcu, iz Odjela za hemodijalizu DZ Umag, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u Zagrebu, Doma za odrasle osobe Ljeskovica, Doma za odrasle osobe Zemunik te iz ostalih odjela ŽB Čakovec.

Na samom početku Kongres su pozdravili naš domaćin, gospodin Igor Huhoja, pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo – glavni tehničar ŽB Čakovec Nenad Škvorc, ravnatelj ŽB Čakovec dr. Robert Grudić, pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu magistra sestrinstva Adelka Zoretić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić, tajnica Hrvatske udruge medicinskih sestara magistra sestrinstva, Danijela Miše, predsjednica podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara Međimurske županije, diplomirana medicinska sestra Marija Prekupec te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb međimurske županije dr. Sonja Tošić- Grlač. Zbog nemogućnosti dolaska preko skype veze trebala nas je pozdraviti i prvostupnica sestrinstva Barbara Kolac, glavna sestra Odjela infektologije Županijske bolnice Čakovec koja je imala veliki doprinos u organizaciji Kongresa, međutim zbog tehničkih poteškoća nije bilo moguće uspostaviti vezu.

20. 10. 2018. prije prezentacije postera prisutne je pozdravila voditeljica Odjela infektologije Županijske bolnice Čakovec, dr. Tanja Potočnik – Hunjadi i predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara magistra sestrinstva, Tanja Lupieri.

Predavači Kongresa bili su:

  1. 10. 2018. Uvodna predavanja:

Povijest infektologije Međimurja

Barbara Kolac, bacc. med. techn.

Zbog bolesti Barbar Kolac nije bila u mogućnosti prisustvovati Kongresu, pa je predavanje održao dr. Mahmoud Al –Mufleh.

Povijest sestrinstva u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Zagreb Adelka Zoretić, mag. med. techn.

Predavanja:

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj Prof. dr. sc. Alemka Markotić, dr. med.

Utjecaj sestrinske skrbi na ishod liječenja oboljelih od hemoragijske vrućice Marinka Blatarić, bacc. med. techn

Skrb za osobe zaražene HIV-om u Hrvatskoj

Prof. dr. sc Josip Begovac, dr. med.

Sestrinstvo u susretu starenja osoba inficiranih HIV virusom Željka Rašić, mag. med. techn.

Kapošijev sarkom kod osoba zaraženih HIV-om

Danijela Madjarić, bacc. med. techn.

Zašto trebamo nacionalnu strategiju za kontrolu i prevenciju virusnih hepatitisa Prof.dr.sc. Adrijana Vince, dr.med.

Hepatitis A – novi izazovi s kojima se susrećemo

Marica Trogrlić, mag. med. techn.

Sestrinska skrb i liječenje kroničnog hepatitisa C u Klinici za infektologiju

KBC Split -postignuća i planovi za budućnost

Ana Knezović, mag. med. techn

Prva bolest se vraća?

Daniela Orešković Levar, bacc. med. techn.

Cistična fibroza – kolonizacija izvanbolničkim sojem MRS-a – prikaz bolesnika Nikolina Bedeković, bacc. med. techn., Mareka Šain Tuka, bacc. med. techn.

Prosvjećenost roditelja o pneumokoknom cjepivu

Ana Čučić, mag. med. techn.

Specifičnosti u radu s infektološkim bolesnicima

Jasmina Ceilinger, bacc. med. techn., Janja Fegeš, med. sestra

Prevencija širenja multirezistentnih gram – negativnih bakterija Marija Čulo, mag. med. techn.

Tijek i ishod bolesti pacijenata sa postantimikrobnom dijarejom uzrokovanom

toxinom Clostridium difficille

Vesna Šalig, bacc. med. techn., Mihaela Vrhovski, bacc. med. techn.

Ozljede oštrim predmetima

Renata Đimoti, mag. med. techn.

Predavanje Rotavirusne infekcije djece liječene na odjelu za pedijatriju ŽB Čakovec u dvogodišnjem razdoblju Dijane Farkaš, mag. med. techn. nije održano zbog nemogućnosti dolaska kolegice na Kongres.

20.10. 2018.

Prezentacije postera:

Zdravstvena njega promjena kože uzrokovanih virusom herpes zostera

Jelena Brajo, bacc. med. techn., Kopecki Valerija, bacc. med. techn.,

Lana Bohmec, bacc. med. techn., Vesna Gregurinčić bacc. med. techn.

Prevencija nozokomijalnog prijenosa infekcije uzrokovane bakterijom

Clostridium difficile

Verica Škec, mag. med. techn., Vesna Žegrec, bacc. med. techn

Epidemiološka i klinička obilježja bolnički liječenih pacijenata oboljelih od proljeva uzrokovanog bakterijom Clostridium difficile

Martina Šuk, dipl. med. techn.

Sestrinska skrb za pacijenta nakon ugriza zmije otrovnice Ivana Vrdoljak, bacc. med. techn.

Sestrinska skrb za pacijenta nakon ugriza pauka Crne udovice Tea Peroš, bacc. med. techn.

Konatalna CMV infekcija rizični čimbenik za razvoj epilepsije – prikaz bolesnika Sandra Ježovita, bacc. med.techn

Zbrinjavanje djeteta oboljelog od hipertoksičnog hripavca – prikaz slučaja

Ana Lukenda, bacc. med. techn., Marija Balen, med. sestra,

Anđelka Budrović, mag.med.techn.

Zaključci 3. Kongresa Infektološkog društva HUMS-a bili su:

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (HVBS) u Hrvatskoj se javlja sporadično i epidemijski od 1952. g. do danas. Tijekom 2017. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj zaprimio je 389 prijava oboljelih od HVBS-a od toga u Klinici za infektivne bolesti hospitalizirano je 152 bolesnika pod dijagnozom HVBS-a, a laboratorijski potvrđeno njih 60. 76% bolesnika su bili muškarci, a 93% bolesnika je bilo inficirano virusom Puumala. Prema sestrinskoj kategorizaciji, većina bolesnika po prijemu je bila u 1. kategoriji, 15% bolesnika u drugoj kategoriji dok je 9% bez podataka, a sestrinska i liječnička kategorizacija u najvećem dijelu se podudaraju.

Kvaliteta kategorizicije bolesnika i sestrinske dokumentacije temeljitija je,preciznija, objektiv nija i točnija što je edukacija sestara na pojedinom odjelu veća. Kvaliteti vođenja sestrinske dokumentacije doprinosi informatizacija iste, olakšavajući sestrama unos podataka, analizu istih i daljnja znanstvena istraživanja u području sestrinstva.

Uz novu antiretrovirusnu terapiju HIV bolest smatra se kroničnom, a ne smrtonosnom bolesti, pa je ideja o starenju s ovom bolešću iz teorije promaknuta u stvarnost i donosi nove izazove u skrbi za te pacijente.

Od 90 novootkrivenih HIV pozitivnih osoba u Hrvatskoj u 2018. godini 92% je muškaraca (81% MSM populacija), a ukupno u skrbi 2018. je 1200 HIV pozitivnih osoba.

Kapošijev sarkom (vaskularni tumor koji je etiološki povezan sa humanim herpes virusom 8) .

jedna je od najčešćih neoplazmi koja se povezuje sa sindromom stečene imunodeficijencije.

Iako se pojavljuje u svih rizični skupina za nastanak HIV infekcije, najčešće se pojavljuje u homoseksualnih ili biseksualnih muškaraca.

Prema procjenama baziranim na studiji o globalnoj proširenosti bolesti (SZO) virusni hepatitisi su uzrokom 1.3 miliona ljudi smrti svake godine, što premašuje smrtnost od HIV/AIDS-a, malarije and tuberkuloze, tako da virusni hepatitisi predstavljaju sedmi uzrok smrtnosti globalno stoga predstavaljaju veliki javnozdravstveni problem. Cilj globalne strategije o virusnim hepatitisima SZO do 2030. godine je otkriti 90% zaraženih i omogućiti im liječenje, te istovremeno smanjiti smrtnost od virusnih hepatitisa za 65%, a velika uloga u tome daje se liječnicima i medicinskim sestrama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Od 2016. godine pa do danas u zemljama Europe bilježi se porast oboljelih od hepatitisa A, a među oboljelima 76% su muškarci MSM populacije. U Hrvatskoj je 2017. godine prema podacima HZJZ prijavljeno 25 oboljelih (60% muškaraca i 40% žena), stoga je podizanje svijesti o širenju ove bolesti u rizičnim skupinama te cijepljenje kontakata i rizičnih skupina važan zadatak zdravstvenih djelatnika.

Od 2015. godine na tržištu postoje direktno djelujući antivirusni lijekovi (DAA) sa malo nuspojava, kojima je skraćeno vrijeme trajanja terapije, a hepatitis C postaje izliječiva bolest, čime je povećano i zadovoljstvo i kvaliteta života pacijenata.

Zbog problema sve manje procijepljenosti u zadnjih šest godina, čak ispod 50% u nekim županijama (umjesto minimalno 95%) dolazi do ponovne pojave prve bolesti tj. ospica Posebnu pažnju treba usmjeriti na visokorizične skupine poput migranata, marginalne populacije i odrasle osobe koje putuju u područja s endemskim ospicama.

U prvih osam mjeseci 2017. g. u zemljama EU/EEA umrlo je 30 osoba od ospica, a oboljelo ih je gotovo 10.000. Naglašava se važnost redovitog i kontinuiranog cijepljenja kako bi se izgledi za epidemiju ospica sveli na minimum.

Još jedna životno ugrožavajuća zarazna bolest djece zbog istog problema je i pertussis (hripavac). Česte komplikacije su atelektaze i pneumonije, dok su nešto rjeđi slučajevi

encefalopatije s poremećajem svijesti, konvulzijama, respiracijskom insuficijencijom itd. Osim suportivne terapije i primjene Eritromicina u posljednje vrijeme se u nekim slučajevima provodi eksangvinotransfuzija kako bi se smanjila iznimno velika leukocitna masa.

Cistična fibroza je kronična, i smrtonosna bolesti sa širokim spektrom simptoma koja se u 80% slučajeva otkrije u prve četiri godine života.

Izvanbolnički soj MRSA-e virulentniji je od bolničkog soja MRSA-e, brzina rasta im je veća i brže se šire među bolesnicima zbog brže prilagodbe na domaćina.

U svrhu uspješne kontrole bolesti, te postizanja što boljih rezultata, prijeko je potrebno racionalno ulaganje u kontinuiranu edukaciju svih profila zdravstvenih djelatnika, koji će svoje znanje i vještine prenijeti na bolesnike, uz neizostavnu psihološku potporu kako djeci tako i roditeljima i/ili starateljima.

Streptococcus pneumoniae uzročnik je neinvazivnih bolesti poput sinusitisa, upale srednjeg uha i upale pluća, međutim uzrokuje i vrlo teška i ponekad po život opasna oboljenja (okultna bakterijemija, bakterijemična pneumonija i gnojni meningitis) pa je pozitivna vijest da od 2019. godine pneumokokno cjepivo ulazi u obavezni kalendar cijepljenja.

Zbog sve veće pojavnosti multiplorezistentnih mikroorganizama, a zbog nedostatka izolacija zbrinjavanje ovakvih bolesnika postaje veliki izazov za osoblje stoga se naglašava važnost provedbe standardnih mjera zaštite, posebice “Pet trenutaka za higijenu ruku” uz uključenje u edukaciju svih koji skrbe o pacijentu (obitelj, skrbnici..) te edukacija samog pacijenta.

Prijava ozljeda oštrim predmetom još uvijek je na nekim radilištima nezadovoljavajuća, stoga je nužno provesti edukaciju o važnosti prijavljivanja ozljeda zbog pravovremene primjene odgovarajućih postekspozicijskih mjera. Također treba promovirati primjenu standardnih mjera zaštite te osigurati rad na siguran način uporabom sredstava s zaštitnim mehanizmom.

Obzirom na sve veću pojavu postantimikrobnih proljeva uzrokovanih toxinom Clostridium difficile koji predstavlja široki spektar kliničkih manifestacija, od asimptomatske kolonizacije,

blažih oblika dijarejalne bolesti, pseudomembranoznog kolitisa pa sve do fulminantne bolesti s razvojem toksičnog megakolona daje se na važnosti edukaciji zdravstvenog i nezdravstvenog bolničkog osoblja, samih pacijenata i njima bliskih osoba (posjeta, ukućana..) o sprečavanju prenošenja toxina koji u okolišu mogu preživjeti i do 5 mjeseci u obliku spora, kako bi se nozokomijalni prijenos C. difficile infekcija (CDI) sveo na najmanu moguću mjeru.

Obzirom na ozbiljnost otrovanja kojeg može uzrokovati, Vipera ammodytes predstavlja najopasniju europsku zmiju otrovnicu. Edem, crvenilo i krvni podljev na mjestu ugriza pojavljuju se uglavnom unutar dva do četiri sata od ugriza te su to klinički znakovi koje koristimo za razlikovanje ugriza otrovnih zmija od neotrovnih. U južnoj Hrvatskoj zmijski ugrizi najčešće se događaju u vrijeme toplih proljetnih i ljetnih mjeseci i relativno su česti, stoga je potrebno pravovremeno klinički procijeniti lokalne i sustavne manifestacije otrovanja, te u slučajevima srednje teške i teške kliničke slike ofidizma primijeniti specifični antiviperini serum i sve mjere intenzivnog liječenja i sestrinske skrbi.

Pauk Crna udovica je najotrovniji europski pauk, karakterističan za zadarsko područje, Sjevernu Dalmaciju i priobalna područja, a opasna je samo ženka. Do pojave prvih simptoma je potrebno oko sat vremena – bol koja se najčešće širi u regionalne limfne čvorove, u područje trbuha, bedara, potkoljenica te jaka bol i stezanje u prsnom košu. Liječenje je simptomatsko (analgetici, miorelaksatori i kalcij glukonat) i specifično davanjem antilatrodektičnog seruma (prvo probni serum s.c., a zatim ostatak seruma i.m.). kako Crna udovica obitava oko kuća, u vrtovima i suhozidovima u ljetnim mjesecima važno je provoditi prevenciju ugriza zdravstvenim odgojem i edukacijom stanovništva.

CMV infekcija najučestalija je prirođena virusna infekcija i glavni je uzrok oštećenja mozga u perinatalnom razdoblju te za posljedicu može imati neki trajni neurološki poremećaj, zbog nastanka encefalitisa ili zbog razvojnih oštećenja. Medicinske sestre imaju značajan doprinos u svim fazama i segmentima zbrinjavanja takvih pacijenta te moraju kontinuirano usvajati nova znanja u svrhu povećanja stupnja kvalitete provedene njege, ali i stupnja kvalitete života.

U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu u Zavodu za urogenitalne infekcije u 2017. godini od ukupno 496 hospitalizacija, 82 su se odnosile na infekcije uzrokovane herpes zoster virusom, a najveći dio bolesnika bio je hospitaliziran u mjesecu kolovozu. Važnost specifičnih znanja medicinskih sestara važno je zbog sprečavanja sekundarne infekcije i pogoršanja osnovne bolesti, edukacije pacijenata/obitelji o njezi kožnih promjena, pravilnoj njezi istih poradi što bržeg zacjeljenja te utjecaju na samopercepciju bolesnika uz minimalan osjet boli.

20. 10. 2018. nakon prezentacija postera održana je Godišnja skupština Infektološkog društva HUMS-a,

Po završetku službenog dijela Kongresa organiziran je izlet u OPG Hažić i na farmu jelena.

Predsjednica Infektološkog društva HUMS-a

Gordana Kičin Ercegovac, mag. med. techn.

Dopredsjednica Infektološkog društva HUMS-a

Ana Tomić, dipl. med. techn.

Administrativna tajnica Infektološkog društva HUMS-a

Jasminka Blaha

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Stručni skup povodom obilježavanja Svjetskog dana HIV-a

IZVJEŠTAJ SA SIMPOZIJA POVODOM OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA HIV-a/AIDSA-A

HIV – AKTUALNE TEME DANAS

1. prosinca 2018. godine Infektološko društvo HUMS-a u suradnji s Podružnicom HUMS-a Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Zavodom za infekcije imunokompromitiranih bolesnika, Referentnim centrom za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om, Klinikom za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević održalo je Stručni skup povodom obilježavanja Svjetskog dana HIV-a, HIV – aktualne teme danas.

Cilj ovog Stručnog skupa bio je prikaz aktualnosti i velikih noviteta u liječenju i zbrinjavanju oboljelih od HIV-a te razmjena iskustava dobre prakse u svakodnevnom radu s takvim bolesnicima.

Na Kongresu je sudjelovalo 100 medicinskih sestara i tehničara iz Infektoloških centara diljem cijele Hrvatske (Zadar, Karlovac, Split), medicinske sestre iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Kliničke bolnice Dubrava, Stomatološke poliklinike Perkovčeva, Doma zdravlja Centar, učenici Škole za medicinske sestre Mlinarska, te učenici Primaljske škole škole.

Podršku ovom Kongresu dale su Slava Šepec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara, Marija Gilja, dopredsjednica HUMS-a, Adelka Zoretić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Predavači Stručnog skupa bili su:

Prof. dr. sc. Josip Begovac, dr. med.

Zaraza HIV-om: Što je aktualno 2018.godine? Prim. Šime Zekan, dr. med.

Aktualne spolne bolesti kod osoba zaraženih HIV-om

Ivana Javorić, bacc. med. techn.

Postekspozicijska profilaksa

Radionica Mediva – Maja Radošević

Sigurna primjena intravenozne terapije

Danijela Debogović, mag. med. techn.

Trudnoća i HIV infekcja u Republici Hrvatskoj

Željka Rašić, mag. med. techn.

Izazovi sestrinske skrbi za starije osobe inficirane HIV virusom

Tomislav Beganović, predsjednik udruge HUHIV

HUHIV – jučer, danas, sutra

Zaključci Stručnog skupa bili su:

  • Trenutno u svijetu 36.7 milijuna ljudi živi s HIV-om
  • • U Hrvatskoj ukupno do sada kod 1618 osoba dijagnosticirana je infekcija HIV-om, godišnje je oko 90 novih slučajeva oboljelih, a najveći postotak istih je među MSM populacijom
  • • Dostupnost PREP terapije prije, tijekom i nakon nezaštićenih spolnih odnosa uvelike smanjuje vjerojatnost zaraze virusom HIV-a
  • • EmERGE mobilna aplikacija unapređuje kvalitetu skrbi za oboljele te olakšava komunikaciju između pacijenta, liječnika i medicinske sestre
  • Ponašanje koje dovodi u rizik za infekciju HIV-om dovodi i do drugih „klasičnih“ spolno prenosivih bolesti, te je potrebno organizirati savjetovanje, dijagnostiku i liječenje na jednom mjestu
  • Postekspozicijska profilaksa antiretrovirusnim lijekovima primjenjuje se sa svrhom prevencije zaraze HIV-om nakon rizičnog izlaganja
  • Skrb za HIV pozitivnu trudnicu i rodilju u Hrvatskoj nažalost, zbog prisutne stigme, još uvijek nije dovoljno razvijena, ostaje puno prostora za unapređenje
  • Zbog sve većeg uspjeha u liječenju, udio bolesnika s HIV-om u starijoj dobnoj skupini je u porastu, a to predstavlja nove izazove u pristupu i organizaciji skrbi
  • U kontekstu borbe protiv HIV-a važna je organizacija civilnog društva (OCD) u javnom zdravstvu kao nadopuna i podrška zdravstvenom sustavu u onim segmentima koje je teže zahvatiti

Na kraju svih predavanja prisutnima su podijeljeni evaluacijski upitnici te je temeljem analize istih, predavanje prim. Šime Zekana, dr. med., Aktualne spolne bolesti kod osoba zaraženih HIV-om od strane većine anketiranih ocijenjeno kao najzanimljivije.

Predsjednica infektološkog društva HUMS-a

Gordana Kičin Ercegovac, mag. med. techn.

Dopredsjednica infektološkog društva HUMS-a

Ana Tomić, dipl. med. techn.

Administrativna tajnica

Jasminka Blaha

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Medicinska sestra – Jedan dan u vrtiću

U odgojno – obrazovne skupine „Leptirić“ i „Pčelice“, dana 22. 03. 2019. u goste dječjeg vrtića Zvončić, Našice, je došla Željka Gjurić, mag. med. techn. kao predstavnik Podružnice HUMS-a OŽB Našice. Djeci je prikazala situacije gdje se djeca susreću s medicinskom sestrom, što radi medicinska sestra i kako je to biti medicinska sestra. Uz igru im je prikazala kako prati ruke i zube. Upoznala ih je i demonstrirala pribor koje sestre koriste pri svakodnevnom radu.

 

Djeca su sudjelovala u aktivnostima poput stavljanja zavoja, mjerenja temperature, i slušanja vlastitog srca stetoskopom. Svako dijete je dobilo na poklon kiruršku kapu, masku i rukavice. Djecu su posebno oduševile imitacije balona od rukavica koje je donijela medicinska sestra. Pročitajte više …

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Izvješće 3. Simpozij „ Stres u pedijatrijskoj sestrinskoj skrbi “

 

IZVJEŠĆE

3. SIMPOZIJ „ STRES U PEDIJATRIJSKOJ SESTRINSKOJ SKRBI “

ŠTO KADA SE DOGODI NEOČEKIVANO?

Posebni sestrinski zahtjevi u akutnom zbrinjavanju djece

U organizaciji Pedijatrijskog društva HUMS-a dana 22-23.02.2019..g u Hotelu Sport, Ivanić Grad održan je 3. Simpozij „ Stres u pedijatrijskoj sestrinskoj skrbi“ pod nazivom „Što kada se dogodi neočekivano?“

Na Simpoziju su sudjelovale medicinske sestre i tehničari koje rade u pedijatrijskoj djelatnosti, na klinikama, odjelima i ambulantama, medicinske sestre iz srednjih medicinskih škola, te studija sestrinstva. Posebna nam je čast bila što su Simpoziju prisustvovale i zdravstvene voditeljice dječjih vrtića, kao i kolegice iz jedinice za kvalitetu.

Na Simpoziju bilo je ukupno 172 ( 20 predavača i 152 slušača) sudionika iz područja cijele RH. Održano je 20 usmenih prezentacija, te radionica na temu „ Osnovno održavanje života djeteta“ , kao i Okrugli stol pod nazivom „ Postoji li za sve opravdan dolazak u hitnu ambulantu ?“.

U uvodnom pozdravnom djelu skup su pozdravili: zamjenik gradonačelnika Ivanić Grada gosp. Tomislav Vujan, predsjednica Pedijatrijskog društva HLZ-a, prof. dr. Aida Mujkić, te predsjednica Pedijatrijskog društva HUMS-a, magistra sestrinstva Kristina Kužnik. Nakon prvog dijela programa Simpoziju se pridružila Predsjednica HUMS-a , magistra sestrinstva Tanja Lupieri i pozdravila sve nazočne sudionike.

Radni dio Simpozija počeo je predavanjem prof.dr.sc. Aide Mujkić na temu „ Zadaci medicinske sestre u sprečavanju nesreća kod djece“, prezentirani su statistički podatci za RH vezano uz ozljede i nesreće kod djece, te je stavljen naglasak na važnost pravovremene edukacije u cilju prevencije nesreća kod djece.

Ispred Nastavnog zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba, predavanje na temu „ Dijete stradalo u prometnoj nesreći“ održao je Goran Stokić, bacc.med.techn. Prezentirani su postupci zbrinjavanja akutne ozljede djeteta u kolima hitne pomoći, te koje su kompetencije medicinskih sestara/tehničara HMP.

Ispred Policijske postaje Ivanić Grad, načelnik Marin Grgić,dipl.krim.prezentirao je statističke podatke o stradavanju djece u prometu, te djelovanju policijskih službenika kada su sudionici i/ili suputnici u prometu djeca.

Nakon uvodnih predavanja održana su predavanja medicinskih sestara sa klinika za pedijatriju koje su pričale o vlastitim iskustvima u zbrinjavanju djece stradale u prometnim nesrećama ili u kućanstvima, kroz prikaze pojedinih slučajeva.

Okrugli stol na temu: „ Postoji li za sve opravdan dolazak u hitnu ambulantu ?“, pobudio je veliku raspravu o problemu dolaska roditelja i djece u hitnu pedijatrijsku ambulantu, koji su sve razlozi dolaska i vrijeme kad se najčešće dolazi . Iz sve ga je proizašao zaključak da roditelji dovode djecu na hitni prijem radi zabrinutosti, preplašenosti i straha od neočekivanog, žele pomoć i savjet zdravstvenih djelatnika, radi stvaranja osjećaja sigurnosti da su sve učinili u datom trenutku za svoje dijete.

Ispred Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Centra za kontrolu otrovanja na Simpoziju su gostovale mr.sc. Rajka Turk, mag.pharm., dr.sc. Željka Babić, mag.pharm. i Franka Šakić, bacc.med.techn. Održale su predavanja „Osobitosti akutnih otrovanja u dječjoj dobi“ i „ Prevencija otrovanja djece edukacijom roditelja“ . Kroz izlaganje predstavile su projekt koji provode u cilju bolje informiranosti populacije o postojanju telefonske podrške Centra za kontrolu otrovanja kao i prevenciji trovanja u dječjoj dobi.

Tijekom simpozija održana je radionica „ Osnovno održavanje života djeteta “ u organizaciji certificiranih edukatora. Sudionici su nakon teorijskih primjera imali priliku naučiti ili obnoviti znanje o postupcima osnovnog održavanja života djeteta praktično na lutkama.

Glavni zaključak Simpozija je prevencija nesreća u djece je jedna od glavnih zadaća u zaštiti zdravlja djece i svakog pojedinca. Nesreće i nesretni slučajevi, nezgode, prometne nesreće, opekline, utapanje, trovanja, strujni udar, padovi su hitna stanja koja najčešće ugrožavaju djetetov život i kroz niz prikaza slučajeva čuli smo da to nije nešto što se događa negdje drugdje ili tek samo vijest u medijima. Medicinske sestre/tehničari se često susreću sa neočekivanim situacijama i zato je izuzetno važno redovito obnavljati teorijska znanja, ali i praktične vještine. Upoznavanje s uzorcima nesreća kod djece otvara mogućnost prevenciji, te pridonosi smanjenju broja nesretnih slučajeva kao i pravovremeno uklanjanje posljedica. Medicinske sestre/tehničari na svim razinama zdravstvene zaštite značajno mogu pridonijeti prevenciji navedenog kroz zdravstveno odgojni rad s djecom i roditeljima, kroz edukaciju roditelja i djece od najranije dobi.

Ni jedna nesreća ne nastaje slučajno ili spontano već je gotovo uvijek posljedica predvidivih situacija pa time i otvorenih mogućnosti za otklanjanje uzroka i rizičnih čimbenika.

Cilj Simpozija je bio potaknuti medicinske sestre na promišljanje o sestrinskoj skrbi u hitnim i neočekivanim situacijama, motivirati ih da djeluju preventivno kroz edukacije roditelja i djece od najranije dobi, te ponoviti stečena znanja o hitnom zbrinjavanju djeteta. Cilj je postignut i izrazito smo ponosni na veliki broj pohvala sudionika zbog izbora teme.

Nakon radnog dijela Simpozija sudionici su slobodno vrijeme provodili u sklopu Hotela Sport i na seoskom imanju Kezele u odmoru i relaksaciji, međusobnom druženju i razmjeni iskustva sa kolegicama iz cijele Hrvatske.

Izvješće pripremila: Elizabeta Kralj Kovačić, mag.med.techn.

Kristina Kužnik,mag.med.techn.

Predsjednica Pedijatrijskog društva HUMS-a

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Posjet bolesnim članovima povodom Dana bolesnika – Društvo umirovljenih medicinskih sestara HUMS-a

Na sastanku Društvo umirovljenih medicinskih sestara HUMS-a (DUMS-a) 7. 2. 2019. odlučeno je da se povodom Dana bolesnika posjete dvije bolesne kolegice članice Društva. Ove godine posjetile smo i prigodnim poklonom darivale Elu Gerber i Blanku Trajkovski.

U subotu 9. 2. 2019. Elu Gerber posjetile su Anka Mašić i Marija Car, a Blanku Trajkovski obradovale su Stana Lovrić i Ana Deucht.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Proslava Međunarodnog dana žena podružnice ŽB Čakovec

Poštovani,

ovim putem Vas obavještavamo da su u organizaciji HUMS-a podružnice ŽB Čakovec dana 08.03.2019. godine povodom Međunarodnog dana žena, članovi predsjedništva HUMS-a Božena Kapitarić dipl. med.tech., Kristina Premuš mag. med. techn. i Ivan Bacinger mag. med. techn., darivali jaglace pacijenticama koje su se zatekle u prostorima Centralne dnevne bolnice s kemoterapijom, Centra za hitnu medicinu – OHBP-a, Ginekološke, Kirurške, Internističke i Poliklinike Odjela za neurologiju..

Podružnica HUMS-a  je započela ovu akciju  prošle godine pod nazivom “Žena ženi” u namjeri da takva lijepa gesta prijeđe u tradicionalno darivanje na Međunarodni dan žena.

Prošle godine članovi HUMS-a darivali su medicinske sestre a ove godine pacijentice.

Akciji su se pridružili i podržali istu i v.d. ravnatelja doc.dr.sc.Tomislav Novinščak, prof.v.š., dr.med. i pomoćnik za sestrinstvo Goran Toplek, mag. med. techn.

Predsjednica podružnice HUMS-a Ž.B.Čakovec

Božena Kapitarić dipl.med.techn

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Obilježavanje Svjetskog dana bolesnika u Općoj bolnici ,,Dr. Ivo Pedišić”

Dana 11. veljače 2019. godine Podružnica HUMS-a, Sisak obilježila je Svjetski dan bolesnika u Općoj bolnici ,,Dr. Ivo Pedišić” Sisak. Želimir Đurić, mag. med. techn. održao je predavanje o GRIPI učenicima petih razreda u sklopu zdravstvenih vježbi. Nastavilo se posjetom malih bolesnika na Odjelu pedijatrije zajedničkom suradnjom Građanske inicijative ,,Moj grad Sisak” i članova HUMS-a, Podružnice Sisak.

Svjetski dan bolesnika utemeljio je papa Ivan Pavao II.. Kao cilj toga Dana naznačena je želja da se društvo stabilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb.
Opća bolnica Sisak ima status Bolnice prijatelja djece i posebna pozornost se usmjerava na zaštitu njihovih prava i interesa te pružanju odgovarajuće zdravstvene skrbi i njege.
Voditeljica projekta ŽENA – želim edukacijom nastaviti aktivno dr. Daša Poredoš Lavor istaknula je kako se upravo poruka Svetog Oca Pape ,,Besplatno primiste, besplatno dajte!” odnosi i na njihov današnji posjet Odjelu pedijatrije u smislu da su došli dati podršku, ljubav, utjehu i osmjeh, jer osmjeh ne košta ništa, a djeluje ljekovito. Na Odjelu pedijatrije i ambulanti našim malim bolesnicima podijeljeni su prigodni paketi i baloni.

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail